| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Tea Dorogi

Datum objave: 11.01.2021 16:01:00

Razred (foto: Pixabay)Biti pismen - moći pročitati jednostavan tekst ili napisati nešto o sebi - sredstvo je osobne autonomije i samostalnosti. Vrlo je važan čimbenik razvoja pojedinca, ali i društva u cjelini. Pismenost je jedan od prvih koraka u iskorjenjivanju siromaštva i rodne neravnopravnosti.


Piše: Tea Dorogi, udruga Biom

Nepismenost ili analfabetizam je nepoznavanje pisma, neupućenost u vještinu čitanja i pisanja. Kriterij po kojem se neka osoba svrstava u nepismeno stanovništvo različit je od države do države. Negdje se smatra da je nepismena ako ne zna ili čitati ili pisati, negdje ako ne zna i čitati i pisati ili ako nije završila osnovno obrazovanje. UNESCO rezolucijom iz 1958. daje definiciju nepismene osobe kao osobe starije od 10 godina koja ne zna pročitati ili napisati jednostavan tekst u vezi sa svakidašnjim životom.

Jedan od ciljeva Agende 2030. za održivi razvoj je osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje za sve.

 

Što znači biti pismen i obrazovan?

Biti pismen - moći pročitati jednostavan tekst ili napisati nešto o sebi - sredstvo je osobne autonomije i samostalnosti. Vrlo je važan čimbenik razvoja pojedinca, ali i društva u cjelini. Pismenost je jedan od prvih koraka u iskorjenjivanju siromaštva i rodne neravnopravnosti.

Danas se koristi i termin informatička pismenost kao sposobnost korištenja digitalnih tehnologija poput računala ili pametnih telefona u svakodnevnoj komunikaciji.

Obrazovanje je proces stjecanja znanja i vještina te razvijanja spoznaje koji se najčešće odvija u obrazovnim ustanovama i dijeli se na predškolsko i školsko obrazovanje te obrazovanje odraslih. To je sastavni dio odgoja i kao sposobnost snalaženja i korištenja naučenog izgrađuje čovjekov sustav vrijednosti i pravila ponašanja.

U širem smislu obrazovanje je proces koji traje cijelog života. Formalno se obrazovanje provodi u obrazovnim ustanovama; vrtićima, školama, fakultetima i sličnim ustanovama, prati se razvoj i napredovanje pojedinaca te takvo obrazovanje završava svjedodžbom, diplomom ili certifikatom. Neformalno obrazovanje ne nudi diplomu ni certifikat već nadopunjuje formalno obrazovanje ili razvija vještine i kompetencije osoba za djelotvoran život i rad u novim društvenim i kulturnim okruženjima. Ono se odvija u svakodnevnim situacijama, u komunikaciji s drugim osobama, u raznim sportskim, kulturnim, društvenim aktivnostima, kroz volontiranje i sudjelovanje u raznim lokalnim, nacionalnim ili međunarodnim projektima.

Biti obrazovan ne znači samo imati diplomu, to znači da se svjesno i razborito donositi odluke vezane za vlastiti život te sudjelovati u životu, radu i odlučivanju u zajednici u kojoj osoba živi.

Stanje u svijetu

Teško je znati točan broj nepismenih ljudi u svijetu. Neke zemlje, zbog složenosti jezika ili pisma, imaju drugačiju definiciju pismenosti. U nekima se zbog raznih razloga obrazovanje ne provodi redovito ili kvalitetno. Zbog zastarjelih popisa stanovništva ili popisa kojima se ne obuhvaćaju pitanja pismenosti i obrazovanja, kao i zbog velike fluktuacije u broju stanovnika uzrokovane socioekonomskim razlozima ili ratovima točan broj je nemoguće utvrditi.

 

sdg4

Prema UNESCOvim podacima u svijetu još uvijek postoji više od 757 milijuna nepismenih osoba.

Povezanost stope razvijenosti pojedine zemlje i postotka nepismenosti je snažno izražena, što je zemlja razvijenija postotak nepismenog stanovništva je manja.

Pojedine afričke zemlje imaju izuzetno visok postotak nepismenosti, u Nigeru on iznosi vrtoglavih 80,9 %. Njih slijede zemlje južne te jugoistočne Azije.Kada se uzme u obzir informatička nepismenost, procjenjuje se da je u Europskoj Uniji oko 1/3 stanovništva u dobi od 16 do 74 godine informatički nepismeno, odnosno ne zna koristiti računalo i osnovne računalne programe (programi za obradu teksta i tablica, internet pretraživači i korištenje e-maila).

 

Kada se uzme u obzir informatička nepismenost procjenjuje se da je u Europskoj Uniji oko 1/3 stanovništva u dobi od 16 do 74 godine informatički nepismeno, odnosno ne zna koristiti računalo i osnovne računalne programe (programi za obradu teksta i tablica, internet pretraživači i korištenje e-maila).

Tadžikistanu učitelji su zajedno s roditeljima razvili niz izvannastavnih aktivnosti za djecu s posebnim tjelesnim potrebama. S godinama taj program se razvijao i širio te je počeo uključivati djecu s raznim teškoćama u razvoju. Danas projekt vrlo uspješno djeluje i uključuje djecu svih dobnih skupina, nudi alternativu klasičnom školovanju i razvija programe edukacije i osposobljavanja za rad s djecom.

U Australiji je 1951. godine osnovana Alice Springs School of the Air, program edukacija za djecu koja žive na jako udaljenim farmama gdje tisućama kilometara daleko nema naselja. U početku se nastava odvijala na način da su djeca slušala predavanja preko radio prijemnika sat vremena dnevno i rješavala zadatke uz pomoć starije braće ili roditelja. Jednom godišnje ili jednom u dvije godine djeca bi imala ispite te bi tada profesori došli do njih. Danas je škola moderniziranija i većina nastave se odvija putem interneta.

Stanje u Hrvatskoj

Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj je nepismeno 30 400 osoba što je 0,8 % ukupnog stanovništva.

Većina nepismenog stanovništva pripada starijim dobnim skupinama. Od ukupnog broja nepismenih čak 64,6 % su žene starije od 60 godina. To se objašnjava time što su prije 50ak godina žene bile manje zastupljene u obrazovnom sustavu.

U Hrvatskoj ukupno 22 % stanovništva ima višu ili visoku stručnu spremu dok je u Europskoj Uniji prosjek 40 %. Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja, samo 3,3 %. Prosjek Europske Unije iznosi 10,6 %. Rano napuštanje školovanja odnosi se na prerano odustajanje od osposobljavanja i obrazovanja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog podjednako. Puno je razloga za to - od osobnih i obiteljskih problema, socio-ekonomske situacije do poteškoća u učenju. Prerano odustajanje i napuštanje školovanje sa sobom nosi brojne posljedice - od težeg uključivanja u društvo, nezaposlenosti i nemogućnosti konkuriranja na tržištu rada do siromaštva te zdravstvenih problema.

Svake se godine obilježava Tjedan cjeloživotnog učenja gdje se promovira učenje i obrazovanje u svakoj životnoj dobi, potiče se priključivanje razvoj vještina i novih znanja. Nagrada Maslačak znanja dijeli se pojedincima ili organizacijama koje su se posebno istakle te godine na području obrazovanja odraslih osoba.

Cjeloživotno učenje predstavlja svaku aktivnost učenja tijekom cijelog života radi unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnoga, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca.

U svrhu povećanja informatičke pismenosti razne udruge nude edukacije kao udruga Pozor! koja za osobama starije životne dobi nudi besplatnu pomoć i edukaciju korištenja društvenih mreža, aplikacija za komunikaciju i e-maila kako bi se lakše povezali s unucima.

Razni centri poput Centra za civilne inicijativeCentra za kulturu TrešnjevkaCentra za kulturu i obrazovanje Susedgrad nude prostor i društvo za igranje društvenih igara, rješavanje križaljki, raznih tematskih večeri, razmjena iskustava i vještina.

Udruga Vestigium redovito organizira niz radionica, edukacija i druženja na koje se mogu priključiti zainteresirani. Teme su vrlo šarolike, od izrade keramičkih posuda i predmeta, recikliranja i ponovnog korištenja starih predmeta i alata, kreativnih radionica za djecu i odrasle do plesnih i sportskih vježbi.

Dobra praksa razmjene iskustava i znanja te prilika za usavršavanje za učitelje i profesore predstavljaju programi poput eTwinninga koji omogućuju suradnju s ljudima iz cijele Europe.

 

Ovaj članak nastao je u sklopu projekta "LORA - laboratorij održivog razvoja". Više o projektu i ostalim ciljevima održivog razvoja čitajte na  http://lora.bioteka.hr.


Za daljnje istraživanje preporučujemo:

Sustainable Development Goals Knowledge Platform
Institut za razvoj obrazovanja
Lifelong Learning Platform
https://uil.unesco.org/lifelong-learning
Education 2030
https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1143830.pdf

 

Izvori:

0UNESCO and education: everyone has the right to education

https://www.profil-klett.hr/neformalno-obrazovanje-razine-i-modeli

http://uis.unesco.org/en/topic/literacy

https://www.citypopulation.de/en/world/bymap/LiteracyRates.html

https://www.dzs.hr/Hrv/important/Interesting/pismenost.htm

European Commission: Education and Training Monitor 2019

https://ec.europa.eu/education/policie ... y-school-leaving_hr 

COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES (2000) 'A Memorandum on Lifelong Learning',

 

LORA memo (foto: Bioteka)

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?