| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Igor Ivanek

Datum objave: 10.03.2021 16:03:00

Kornjača (foto: Pixabay)Do prije 500 milijuna godina Zemlja je izgledala poput nekog stranog nam planeta, a život na njoj bio je, najblaže rečeno, jednostavniji. Ipak, ispod morske površine život je bujao, a kopno je bilo pusto, bez tla kakvog danas poznajemo, a život se svodio na alge i cijanobakterije koje su mjestimično nastanjivale ogoljele stijene.


Međutim, prije nešto više od 420 milijuna godina život na kopnu počeo je bujati te na Zemlji više ništa neće biti isto. Danas nalazimo život na kopnu u bezbroj oblika i veličina - od pustinja do tropskih šuma, od morskih obala do planinskih vrhova. I sve bi možda izgledalo idilično i uravnoteženo da nije čovjek odlučio mijenjati prirodu onako kako samo njemu odgovara. Iako je naša vrsta tisućama godina živjela u skladu s prirodom poštujući njezine zakone, čak i obogaćivala bogatstvo vrsta nekih područja stvaranjem npr. travnjaka, danas je vidljiviji negativan utjecaj čovjeka na živi svijet. Pod utjecajem čovjeka promjene uvjeta u prirodi brzo se događaju ne ostavljajući divljim vrstama dovoljno vremena za prilagodbu. Broj vrsta rapidno opada, a mi smo sve zahtjevniji, naše potrebe rastu, a nismo ni svjesni da je budućnost prirode i naša budućnost.

Šesto masovno izumiranje

Kroz geološku prošlost Zemlje, život je gotovo izbrisan pet puta. Krivce za pet masovnih izumiranja nalazimo u klimatskim promjenama, vulkanskim erupcijama, asteroidima... Međutim, nikada u povijesti Zemlje, ili bar nikada zabilježeno, krivac za masovno izumiranje nije bila jedna vrsta. Brojni pokazatelji ukazuju da stojimo na rubu šestog masovnog izumiranja.

Prema dostupnim podacima, trenutna stopa izumiranja mogla bi biti 100 puta veća od normalne. Neki znanstvenici procjenjuju da bi do kraja ovog stoljeća mogla izumrijeti polovica biljnih i životinjskih vrsta. Moramo uzeti u obzir da se procjene temelje na analizama vrsta koje najbolje poznajemo.

Koliko je vrsta kojih nismo niti svjesni da postoje i koje će izumrijeti prije no što ih uopće zabilježimo?

Ubrzani rast ljudske populacije iziskuje veće potrebe za hranom, energijom i prostorom čime stvaramo sve veći pritisak na okoliš. Iako je to danas goruća tema, još uvijek se znatan postotak ljudi ne želi suočiti sa stvarnošću. Razlog tome najčešće  je nerazumijevanje ozbiljnosti situacije i opasnosti koja nam prijeti.

 

Stanje u svijetu

Na svjetskoj razini, ljudsko djelovanje stvara pet glavnih pokretača promjena u okolišu:

- uništavanje prirodnih staništa prenamjenom

- klimatske promjene

- prekomjerno korištenje prirodnih resursa

- onečišćenje te

- širenje invazivnih vrsta.

Ovih pet jahača apokalipse ostavlja dramatične posljedice. Prema posljednjim podacima, brojnost populacija kralježnjaka u posljednjih 50 godina u prosjeku se smanjila za 68 %. Međutim, činjenica je da pritisci u svijetu nisu ujednačeni niti su svi ekosustavi jednako osjetljivi. Jedni od najosjetljivijih ekosustava nalaze se u tropskim i mediteranskim područjima, prostorima koji su riznica bioraznolikosti kopnenih vrsta.

Prema nekim procjenama broj vrsta na staništima koja su pod utjecajem čovjeka, promatrajući na globalnoj razini, smanjuje se za oko 13,6 % brže u odnosu na očuvana staništa.  Projekcije za budućnost i nisu najsvijetlije. Naime, u prošlom stoljeću se udvostručila površina obradivih i izgrađenih područja, a do 2050. godine se predviđa da će se samo obradive površine povećati za 25 % u odnosu na stanje s početka 21. stoljeća.

Šuma (foto: Pixabay)

Stoga, bez promjene životnih navika, izražene negativne promjene su neizbježne, kako za organizme oko nas tako i za nas same. Stoga je današnja zaštita prirode i okoliša zapravo ulog i u opstanak naše vrste.

Stanje u Hrvatskoj

Zahvaljujući specifičnom geografskom položaju, karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima, Hrvatska je s aspekta bioraznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe. Uz veliki broj vrsta, ledena doba, odnosno činjenica da Hrvatska nije u potpunosti bila zahvaćena oledbom, omogućen je i razvoj brojnih endemskih vrsta, koje su osobito zastupljene u krškim područjima.

Do danas je u Hrvatskoj zabilježeno oko 40 000 divljih vrsta, ali se procjenjuje da je stvarni broj vrsta puno veći i da iznosi između 50 000 i 100 000 vrsta.

Biljaka je gotovo 9000 vrsta, gljiva ima oko 4500 vrsta te čak 1000 vrsta lišajeva. Životinjske vrste prednjače svojom brojnošću. U Hrvatskoj ih živi oko 24 000, s najvećim brojem beskralježnjaka, od čega je samo kopnenih beskralježnjaka više od 15 000. Iako ljudima bliži i poznatiji kralješnjaci, puno su manje zastupljeni s oko 1140 vrsta, od kojih je polovica kopnenih.

Iako je u usporedbi sa zemljama zapadne Europe Hrvatska priroda očuvana, mnoge su divlje vrste i kod nas ugrožene i to najviše kroz promjene prirodnih staništa, korištenjem bioloških resursa te onečišćenjem. Prema kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) u Hrvatskoj status ugroženosti nosi 7,7 % zabilježenih vrsta.

 

Ovaj članak nastao je u sklopu projekta "LORA - laboratorij održivog razvoja". Više o projektu i ostalim ciljevima održivog razvoja čitajte na  http://lora.bioteka.hr.

 

Za daljnje istraživanje preporučujemo:

Living Planet Report

IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta

What we lose when animals go extinct

 

Izvori:

https://www.zsl.org/sites/default/file ... 02020%20Full%20report.pdf

http://www.haop.hr/sites/default/file ... H%202013-2017_finalno.pdf

https://www.nationalgeographic.com/adv ... onservation-science-world

 

LORA memo (foto: Bioteka)

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?