Prema teoriji Abrahama Maslowa, temeljne ljudske potrebe su potreba za sigurnošću i osnovnim zadovoljenjem fizioloških potreba, a tek nakon što su one ostvarene, čovjek može težiti zadovoljenju složenijih, poput potrebe za samoostvarenjem. Društvo u kojem ne vlada mir, pravda i nisu ustoličene snažne institucije kojima je cilj zaštita ugroženih skupina, sigurnost građana te borba protiv korupcije i kriminala, pojedincu ne može osigurati ostvarenje primarne potrebe za sigurnošću, a samim time ni poduzeti korake k ispunjenju ostalih ciljeva održivog razvoja.

Unutar 16. cilja  definirano je deset podciljeva: smanjiti nasilje; zaštititi djecu od zlostavljanja, iskorištavanja, trgovine i nasilja; promicati vladavinu zakona i osigurati jednak pristup pravdi; boriti se protiv organiziranog kriminala i nezakonitih financijskih tokova i oružja; značajno smanjiti korupciju i podmićivanje; razviti učinkovite, odgovorne i transparentne institucije; osigurati odgovorno, inkluzivno i reprezentativno donošenje odluka; ojačati sudjelovanje u globalnom upravljanju; pružiti univerzalni pravni identitet; osigurati javni pristup informacijama i zaštititi temeljne slobode.

Cilj 16. nastoji promovirati i osnažiti razvoj miroljubivih, inkluzivnih i pravednih društava. Osnovne značajke miroljubivih društava čine se jednostavnima, ali su teško dostižne. Miroljubiva društva ne sudjeluju u nasilju nad drugim skupinama, nemaju građanskih ratova ili unutarnjeg kolektivnog nasilja, ne održavaju stalnu vojno-policijsku organizaciju, prisutno je malo ili nimalo međusobnog smrtonosnog nasilja, izostaju određeni oblici strukturnog nasilja od strane ekonomskih, političkih i/ili društvenih struktura.

Inkluzivno društvo je ono koje prevladava razlike rase, spola, klase, generacije i geografskog položaja te osigurava uključivanje, jednake mogućnosti kao i pravo svih članova društva da odrede dogovoreni skup socijalnih institucija koje upravljaju socijalnom interakcijom (Sastanak stručne skupine za promicanje socijalne integracije, Helsinki, srpanj 2008.).

Kako štitimo mir, pravdu i snažne institucije?

Pravni sustavi u svijetu se danas, kao i kroz povijest, temelje na civilnom, običajnom i vjerskom pravu.

Pravosudni sustav (pravosuđe) u Hrvatskoj čine sudovi, državna odvjetništva, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, odvjetništvo, javni bilježnici i Pravosudna akademija. Sudovi temelje i donose svoje odluke na osnovi Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora, zakona i drugih propisa donesenih sukladno Ustavu Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i zakonima.

Međunarodni dan mira obilježava se 21. rujna, a utemeljila ga je Opća skupština UN-a 1981. godine.

Na razini Europske unije djeluje Sud Europske unije, odnosno Europski sud koji predstavlja najviše tijelo sudske vlasti u EU, Opći sud i specijalizirani sudovi u posebnim područjima. Sudovi EU imaju sjedište u Luksemburgu, a suđenje se može odvijati na bilo kojem službenom jeziku Europske unije.

Od velike važnosti je i sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu. U nadležnosti suda je donošenje odluka o predmetima koji se tiču povrede građanskih i političkih prava iz Europske konvencije o ljudskim pravima. Sud može donositi presude i utjecati na promjene u zakonodavstvu pojedinih zemalja ako utvrdi da su povrijedile neko od prava. Još jedno važno tijelo je Međunarodni sud pravde sa sjedištem u Haagu i glavno sudsko tijelo UN-a koje se bavi međunarodnim sporovima.

Stanje u svijetu

Iako stanovnici nekih regija žive u miru i blagostanju, na svjetskoj razini i dalje se vode mnogobrojni ratovi, vlada nesigurnost i strah, a u nekim zemljama nisu uspostavljeni pravedni pravni sustavi. Već i letimičnim pogledom na dnevne vijesti postajemo svjesni sukoba i kršenja osnovnih ljudskih prava.

"Stigao je mir! Sad se opet možemo posvetiti daljnjem naoružavanju." - misao je poznatog češkog pisca Karela Čapeka, i zaista, zemlje u kojima traje mirnodopsko razdoblje i dalje se naoružavaju i ulažu u svoje obrambene snage. Jedan od podciljeva UN-a usredotočen je na zaustavljanje nezakonitih tijekova novca i oružja te borbom protiv svih oblika organiziranog kriminala. Prema podacima UN-a  2018. godine više od 70 milijuna ljudi u svijetu bilo je ugroženo nekom vrstom rata ili progona.

Europska migracijska kriza kojoj svjedočimo u proteklih nekoliko godina, posljedica je ratom razorenih zemalja Bliskog istoka, Afrike i Južne Amerike. Stanovnici tih zemalja suočeni su s prijetnjama poput oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava, klimatskih promjena i siromaštva. Na početku krize u 2015. godini više od milijun ljudi došlo je u Europu morem, dok se 2019. taj broj smanjio na oko 120 000 ljudi.

Iako u nekim zemljama imamo pravo na slobodu govora, prosvjede i sudjelujemo u demokratskom izboru krajnjih donositelja odluka, velik je broj ljudi kojima su ta prava uskraćena ili se unatoč formalnom postojanju krše. Amnesty international je pokret, začet 1961. godine, koji istražuje priče o ljudskim pravima i podiže glas za one kojima su ta prava uskraćena. Ove godine Amnesty International pokrenuo je Amnesty Academy, besplatan on-line program kojem je cilj educirati sljedeću generaciju branitelja ljudskih prava o temama koje uključuju slobodu izražavanja, digitalnu sigurnost i prava domorodačkih naroda.

Uz mnogobrojne nacionalne i internacionalne organizacije koje se bave zaštitom i integracijom migranata, unutar Europskog parlamenta osnovani su posebni odbori za rješavanje migrantske krize poput parlamentarnog Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove koji donose odluke o uvjetima prijema tražitelja azila i migracijama unutar EU.

Program Volonteri Ujedinjenih naroda (eng. UN Volunteers, UNV) jedan je od programa preko kojeg je moguće raditi na raznim projektima partnera UN-a na terenu, a aktivni pozivi se nalaze na poveznici. 13.

Svi koji se žele pridružiti nekom od brojnih volonterskih kampova globalnog volonterskog mirovnog pokreta Service Civil International (SCI) popis kampova mogu pronaći na sljedećoj poveznici: https://workcamps.sci.ngo/icamps/#.

SCI je pokret koji je nastao kao reakcija skupine pojedinaca na uništenje Europe nakon Prvog svjetskog rata. Pierre Cérésole je okupio volontere iz različitih zemalja te su u Francuskoj započeli prvi međunarodni radni kamp kako bi obnovili ratom oštećeno selo i pomogli stanovnicima. Danas se kroz pokret održavaju brojni kampovi u čitavom svijetu koji su kroz svoje aktivnosti posvećeni ostvarivanju mira i solidarnosti.

Program Europske snage solidarnosti jedan je od programa Europske komisije unutar kojeg projekti koriste zajednicama i ljudima diljem Europe. Ako ste prepoznali problem u vašoj lokalnoj zajednici, imate ideju i skupinu prijatelja s kojima ga želite riješiti, ali nedostaju vam financije, svakako proučite dio programa pod nazivom Projekti solidarnosti koji je posvećen samostalnom provođenju akcija izgradnje mira i promicanja solidarnosti u lokalnim zajednicama!

Stanje u Hrvatskoj

Prema istraživanju Eurobarometra i Transparency Internationala iz 2018. godine, Hrvatska je na dnu ljestvice europskih zemalja prema pokazateljima ostvarenosti cilja 16: procjena nezavisnosti pravnog sustava koji prikazuje dojam neovisnosti pravnog sustava i indeks percepcije korupcije.

Republika Hrvatska se u razdoblju nakon Domovinskog rata suočava s mnogobrojnim neriješenim procesima traženja poslijeratne pravde i ostvarenja trajnog mira stoga su se, uz pravosudni sustav, i mnoge civilne udruge uključile u prikupljanje podataka i procese izgradnje mira.

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta radi na ustanovljenju činjenične istine o ratu i donosi svjedočanstva civilnih žrtava rata u Hrvatskoj. Documenta je jedna od udruga osnivačica Kuće ljudskih prava u Zagrebu koju čini mreža organizacija civilnog društva (B.a.B.e. - Budi aktivna. Budi emancipiran, CMS - Centar za mirovne studije, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, GOLJP -Građanski odbor za ljudska prava, UPIM - Udruga za promicanje istih mogućnosti i Svitanje - udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja). Kroz otvoreni dijalog i obrazovanje temeljeno na objektivnom prikazu događaja iz prošlosti moguće je graditi trajni mir. Jedan od pozitivnih primjera projekata jest program „Mirovni studiji" Centra za mirovne studije koji educira i potiče ljude na društvene promjene. Program sudionike i sudionice motivira da budu aktivni nositelji promjena, otvoren je za sve te se odvija već dugi niz godina.

Izrazito društveno korisnim pokazalo se pokretanje besplatnih Pravnih klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu, Osijeku i Splitu. Studenti kliničari pružaju besplatnu pravnu pomoć svima, a osobito socijalno ugroženim građanima osiguravajući im pravo na pristup sudovima i drugim tijelima koja odlučuju o pravima građana i pravnih osoba.

Ustavom iz 1990. u hrvatski pravni sustav uvedena je institucija Pučki pravobranitelj koji djeluje kao opunomoćenik Hrvatskoga sabora i zadaća mu je  štititi ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Godine 2003. uvedeni su i posebni pravobranitelji - Pravobranitelj za djecu i Pravobranitelj za ravnopravnost spolova, a 2008. i Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Dužnost pučkog pravobranitelja obnaša se 8 godina. Prema prošlogodišnjem izvješću trenutne pravobraniteljice Lore Vidović, najveći broj pritužbi građana od ukupnih 5.009, odnosio se na zdravstveni sustav, diskriminaciju, radni i službenički odnosi, pravosuđe te prava osoba lišenih slobode. Pučka pravobraniteljica od ranije predloženih i ispunjenih preporuka izdvaja olakšano doniranje hrane socijalnim samoposlugama, propisanost minimalne količine vode nužne za osnovne životne potrebe koja se ne može uskratiti onima koji ne mogu podmiriti račune, te povećanje iznosa stipendije za studente Rome.

Stoga bitno je razlikovati pojmove pravo i pravda. Ako pravom smatramo skup zakona i pravila kojima ćemo postići i osigurati jednaku pravdu za sve, moramo biti svjesni moguće zloupotrebe prava. Prisjetimo se samo mnogobrojnih rasnih zakona koji su pod okriljem državnih pravnih sustava utrli put genocidu, segregaciji i ksenofobiji, a nikako ne pravdi i miru za sve. Dužnost je svih građana poznavati svoja prava kako bi zaštitili sebe i druge, ukazivali na nepravdu, manjkavosti u sustavu i radu institucija u svrhu njihovog poboljšanja i probitka cjelokupnog društva.

Ovaj članak nastao je u sklopu projekta "LORA - laboratorij održivog razvoja". Više o projektu i ostalim ciljevima održivog razvoja čitajte na  http://lora.bioteka.hr.

Za daljnje istraživanje preporučujemo:

https://www.un.org/sustainabledevelopment/peace-justice/
Praćenje trenutnih sukoba na svjetskoj razini - https://www.cfr.org/interactive/global ... ry=usConflictStatus 
Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. - https://www.ombudsman.hr/wp-content/up ... aniteljice-za-2019._3.pdf
Pet najboljih pravnih sustava u svijetu - https://nomadcapitalist.com/2017/04/30/best-countries-rule-of-law/
Popis organizacija koje se bave ljudskim pravima u Hrvatskoj - https://www.crnakutija.babe.hr/hr/doma ... dskopravaske-organizacije/

Izvori:

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=c ... mp;id_clanak_jezik=123331
https://www.un.org/sustainabledevelopment/peace-justice/
https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/002234337801500106
https://www.un.org/esa/socdev/egms/doc ... ana/inclusive-society.pdf
https://pravosudje.gov.hr/
https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske
https://e-justice.europa.eu/content_eu_courts-15-hr.do
https://echr.coe.int/Pages/home.aspx?p=home
https://uredzastupnika.gov.hr/europski-sud-za-ljudska-prava/186
https://www.icj-cij.org/en
https://www.europarl.europa.eu/news/hr ... uropska-migracijska-kriza
https://academy.amnesty.org/learn
https://www.unv.org/special-calls
https://www.europskesnagesolidarnosti.hr/hr/
https://bib.irb.hr/datoteka/1047658.An ... u_Republici_Hrvatskoj.pdf
https://documenta.hr/
https://www.kucaljudskihprava.hr/en/
https://www.cms.hr/hr/mirovni-studiji/ ... i-se-na-mirovne-studije-2
http://klinika.pravo.unizg.hr/
http://pravnaklinika.unist.hr/
https://klinika.pravos.unios.hr/
https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesce-p ... preporuke-za-poboljsanja/