0,1 % najbogatijih ljudi u svijetu danas ima bogatstvo koje je ravno ukupnom bogatstvu čak 50 % najsiromašnijeg dijela populacije.

Istraživanja pokazuju kako nejednakost u prihodima raste - najbogatijih 10 % zarađuje oko 40 % ukupnih prihoda u svijetu. Najsiromašnijih 10 % zarađuje svega 2 - 7 % ukupnih prihoda u svijetu. U zemljama u razvoju, ako se u obzir uzme rast stanovništva, nejednakost je porasla za dodatnih 11 % u zadnjih nekoliko godina.

Raspodjela svjetskog bogatstva; Izvor: https://howmuch.net

Ovaj sve veći jaz je poziv na djelovanje, za koji su potrebne čvrste politike koje će osnažiti radnike u donjem dijelu ljestvice i promovirati ekonomsku inkluziju bez obzira na spol, rasu ili nacionalnost.

Neravnopravnost u prihodima je globalni problem koji zahtijeva globalna rješenja. To obuhvaća unapređenje propisa i praćenje financijskih tržišta i institucija, poticanje pomoći za razvoj i direktne strane investicije za regije s najvećom potrebom. Sigurna migracija i mobilnost ljudi također predstavlja ključ za rješavanje sve većih razlika.

Cilj 10. usmjeren je na smanjenje nejednakosti u dohotku, kao i onih na temelju spola, dobi,  invaliditeta, rase, klase, etničke pripadnosti, vjeroispovijesti itd., kako unutar tako i među zemljama. No, napredak u smanjenju nejednakosti unutar i među zemljama je različit.

Dohodovna nejednakost smanjila se u mnogim zemljama koje imaju kontinuirani ekonomski rast, dok se povećava u onima s negativnim rastom. U međuvremenu, treba ojačati glas zemalja u razvoju u međunarodnom ekonomskom i financijskom odlučivanju.

Stanje u svijetu

U razdoblju 2011. - 2015. u 49 od 83 zemlje dohodak i potrošnja po glavi stanovnika najsiromašnijih 40 % stanovništva rastao je brže od nacionalnog prosjeka.

No, u zemljama sa smanjenim dohotkom i potrošnjom po glavi stanovnika, najviše je stradalo tih 40 posto najsiromašnijih. Održivi rast prihoda je potreban za smanjenje nejednakosti i osiguranje zajedničkog prosperiteta. Upravo je održivi ekonomski rast pomogao smanjiti nejednakost dohotka u mnogim zemljama.

Međunarodna zajednica je napravila značajne korake prema izlasku ljudi iz siromaštva. Međutim, nejednakosti i dalje postoje, kao i velike razlike u pristupu zdravstvenim i obrazovnim uslugama. Osim toga, dok se dohodovna nejednakost između zemalja možda smanjila, nejednakost unutar zemalja je porasla. Sve je zastupljenije mišljenje kako gospodarski rast nije dostatan za smanjenje siromaštva, ako nije uključiv i ako ne uzima u obzir sve tri dimenzije održivog razvoja - ekonomsku, socijalnu i okolišnu.

Od oko milijardu osoba s invaliditetom, 80 % živi u zemljama u razvoju.

Europska migracijska kriza kojoj svjedočimo u proteklih nekoliko godina, posljedica je ratom razorenih zemalja Bliskog istoka, Afrike i Južne Amerike. Stanovnici tih zemalja suočeni su s prijetnjama poput oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava, klimatskih promjena i siromaštva. Na početku krize u 2015. godini više od milijun ljudi došlo je u Europu morem, dok se 2019. taj broj smanjio na oko 120 000 ljudi.

Ovaj članak nastao je u sklopu projekta "LORA - laboratorij održivog razvoja". Više o projektu i ostalim ciljevima održivog razvoja čitajte na  http://lora.bioteka.hr.

Izvori:

https://www.odraz.hr/wp-content/upload ... -ciljevi_or_final_web.pdf
https://www.globalgoals.org/10-reduced-inequalities
https://jointsdgfund.org/sustainable-d ... l-10-reduced-inequalities
https://www.undp.org/content/undp/en/h ... reduced-inequalities.html
https://howmuch.net/social-issues
https://wir2018.wid.world