Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za povećanje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

Dok električnu energiju ili pak internet koji je prožeo sve sfere naše svakodnevice, uzimamo zdravo za gotovo, još uvijek više od trećina svjetske populacije nema osnovne sanitarne uvjete ili pak pristup redovitoj opskrbi električnom energijom, a gotovo 3,5 milijardi ljudi diljem svijeta nema pristup internetu. No, jedna činjenica je zajednička našim gradovima i većini svjetskih urbanih sredina. Svi se gušimo u ispušnim plinovima naših limenih ljubimaca. Globalni trendovi brze urbanizacije, ekonomski rast te posljedično stupanj motorizacije snižavaju nam kvalitetu života, a problemi zagađenja zraka, povećanja buke i zagušenosti prometnica postali su naša svakodnevica.

Održiva urbana mobilnost

Urbane sredine omogućuju ljudima socijalni i ekonomski napredak pa je uz današnji trend urbanizacije pretpostavka da će do 2030. godine 2/3 svjetske populacije živjeti u gradovima, što je u Europskoj uniji već gotovo i dostignuto. No, upravo ovi trendovi stvaraju probleme s infrastrukturom i zagušenje prometom, što je osobito izraženo u starim gradskim jezgrama. Arhitektima koji su ih planirali i gradili u prošlim stoljećima ni u najdubljim kutcima uma nisu bile današnje prometne špice.

Gradski život preplavljen automobilima svakim danom ostavlja sve više posljedica na zdravlje ljudi i okoliš.

Dok u ispušnim plinovima ima i onih neškodljivih sastojaka (vodena para, kisik), njihovi štetni sastojci poput sumporovih i dušičnih oksida ili pak čađi doveli su motorna vozila na zao glas, i to s razlogom. Nalaze se u samom vrhu onečišćivača zraka u gusto naseljenim područjima što je posljedica velike brojčane zastupljenosti, ali i slabe cirkulacije zraka. Stoga, krajnje je vrijeme da suvremeno društvo počne više ulagati u infrastrukturu održivog urbanog prometnog sustava, jer samo održivim gradskim prometnim sustavom može se smanjiti upotreba osobnih automobila, potaknuti ljude na pješačenje, korištenje bicikala i integriranog prijevoza.

Svijetla budućnost u svijetu

Cilj prometne politike zemalja Europske unije je efikasna, za okoliš sigurna i održiva mobilnost za sve stanovnike te kreiranje uvjeta za kompetitivno gospodarstvo koje će generirati ekonomski razvoj i radna mjesta. Dok su neke članice EU još u začecima integriranja ovih politika u praksu, neke su podosta odmakle u planiranju ili pak provođenju učinkovitih mjera.

Jedan od svjetlijih primjera je i mjesto s oko 160 000 stanovnika u Njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, grad Heidelberg. Najpoznatiji kao najstariji sveučilišni grad u Njemačkoj, danas je prijestolnica urbane održive mobilnosti. Naime, cilj gradonačelnika Heidelberga je smanjiti automobile na najmanju moguću mjeru, i to sve automobile, bez obzira na njihov pogon. Ulaganjem u vozni park autobusa koji se pokreću na vodik te projektiranjem kvartova koji su usmjereni na bicikliste i pješake, želi se potaknuti građane na nekorištenje automobila ili čak obeshrabriti na njihovo korištenje. Također, u Gradu planiraju vlastitu proizvodnju električne energije iz vjetra i sunca kao i stanicu za punjenje vodikom stotina autobusa javnog prijevoza. Međutim, tu su naišli na problem. Naime, proizvođači autobusa na pogon vodikom još nisu pripremljeni za ovako velike narudžbe pa je isporuka upitna. Nadamo se da će imati više sreće nego EU s cjepivima.

Izvor: https://commons.wikimedia.org, Autor: Radosław Drożdżewski

U duhu promjena - stanje u Hrvatskoj

Hrvatska pripada zemljama koje su tek na početku planiranja održive mobilnosti. Planovi održive urbane mobilnosti (POUM) u Hrvatskoj još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli. Ipak, neki gradovi u su se trgnuli te su odlučili stati na kraj prometnim zagušenjima, stalnim gužvama, stalnim kašnjenjima, lošoj kvaliteti življenja, zagađenju okoliša, pretjeranoj buci te smanjenoj sigurnosti. Primjerice, Grad Koprivnica proveo je detaljnu analizu stanja urbane mobilnosti te je utvrđeno da prostor Grada ima izvrsne uvjete za promociju održive mobilnosti. Sada 30 % građana redovito hoda ili vozi bicikl, a 70 % školske djece ide u školu javnim prijevozom, biciklom ili pješice. Tijekom ljetnih mjeseci više je pješaka i biciklista nego automobila. Uz Koprivnicu, Sisak, Varaždin i Pula također su izradili POUM-e u svrhu poboljšanja kvalitete življenja u njihovom gradu, atraktivnosti i izvođenja javnog prijevoza. Međutim, u Hrvatskoj je potrebno još dosta ulaganja u prometnu infrastrukturu i informiranje svih dionika u prometu za dostizanje zadanog Cilja 9 Agende 2030., ali kao i sve ostale promjene, niti ove se ne događaju preko noći, već postupno, korak po korak.

Zanimljivosti

Prema podacima INRIX-a, u 2019. godini najzagušeniji grad prometnim gužvama bio je Bogota, glavni grad Kolumbije. Naime, među više od 900 gradova diljem svijeta, sa 191 izgubljenim satom tijekom vožnje po vozaču, ulice Bogote su se našle na vrhu ljestvice (ili pak na dnu) po zakrčenosti prometom. Odmah iza Bogote slijede Rio de Janeiro, Mexico City i Istanbul. Među europskim gradovima, titulu prometnog prvaka drži London sa 149 godišnje izgubljenih sati. Podaci za Zagreb tijekom 2019. nisu dostupni, ali tijekom 2020. godine zagrebački vozači izgubili su u prometu 93 sata.

S druge strane, stanovnici Kopenhagena u vožnji su proveli samo 28 sati tijekom godine i s pravom zaslužuju titulu prvaka u biciklizmu. Naime, u ovom gradu koji živi punim plućima, 62 % stanovnika na posao ili školu ide biciklom, a na dnevnoj bazi pređu gotovo 1,5 milijun kilometara.

2020. godina po ničemu nije prosječna pa tako niti s prometnim gužvama. U 2020. godini situacija je znatno povoljnija diljem svijeta, što ipak nije posljedica naglog porasta biciklista i pješaka, već novonastalih okolnosti uslijed pandemije. Prometne gužve su se smanjile, a s njima i broj prometnih nesreća koje su u SAD-u pale za 30 %, u Velikoj Britaniji za 21 %, dok u Španjolskoj čak za 41 %.

Ovaj članak nastao je u sklopu projekta "LORA - laboratorij održivog razvoja". Više o projektu i ostalim ciljevima održivog razvoja čitajte na  http://lora.bioteka.hr.

Za daljnje istraživanje preporučujemo

INRIX - Global Traffic Scorecard
Sustainable Urban Mobility Plans
Traffic-Related Air Pollution

Izvori:

https://www.independent.co.uk/world/he ... r-free-city-b1813014.html
Planovi održive mobilnosti u gradovima - planiranje za ljude
https://www.wired.com/story/most-bike- ... penhagenize-design-index/
https://inrix.com/scorecard/
https://www.hgk.hr/documents/brosura-p ... promjene5cc007b665406.pdf