Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje veći od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, povećati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, među ostalim što manje utjecali na zagađenje zraka, vode i tla.

Održiva potrošnja i proizvodnja imaju za cilj „s manje raditi više i bolje", odnosno smanjiti upotrebu resursa, degradaciju i onečišćenje okoliša, a poboljšati ili zadržati (ovisno o prilikama u pojedinim dijelovima svijeta) kvalitetu življenja. Kako bi u ovome uspjeli, potrebna je daljnja edukacija i senzibilizacija potrošača da postupaju racionalnije i blagonaklonije prema resursima koje koriste na svakodnevnoj razini. Također, potrebno je preispitati i promijeniti brojne procese kojima se proizvode i koriste dobra što uključuje međusektorski, sustavan, dugoročan te sveobuhvatan rad različitih dionika.

Iako su ti procesi sporo mijenjaju, svatko od nas, svaki dan, neovisno o njima, može doprinijeti ostvarivanju ovog cilja. Za početak, možemo se zapitati kakve su naše potrošačke navike.

- Kupujemo li namirnice koje potječu iz udaljenih zemalja u trgovačkim centrima, dok iste te namirnice možemo kupiti na tržnici od lokalnih proizvođača?

- Bacamo li hranu ili pažljivo planiramo obroke?

- Razdvajamo li otpad i zbrinjavamo li ga pravilno?

- Promišljamo li prije kupnje je li nam neki proizvod uistinu potreban ili ga već imamo dovoljno?

Primjerice, pri kupnji majice, možda možemo istražiti jesu li te majice nastale kao proizvod dječjeg rada, eksploatacije i/ili nehumanih uvjeta rada. Sva su ova pitanja, odnosno odgovori koje iziskuju, zahtjevni, pogotovo kad bi ih počeli sve istodobno primjenjivati. Možda možemo izabrati jedan naš postupak ili više njih koje možemo promijeniti i tako doprinijeti održivosti našeg planeta. Nije zanemarivo i da svojim pozitivnim primjerom možemo utjecati na ljude oko nas kao i na njihove potrošačke navike.

Stanje u svijetu

Stanje u svijetu je poražavajuće i zabrinjavajuće kada proučimo i razmislimo o dostupnim podacima. Prema podacima Svjetske agencije za hranu i poljoprivredu (FAO), čak 1,3 milijardi tona hrane se baci svake godine, skoro 2 milijarde ljudi u svijetu je gladno ili pothranjeno dok je istovremeno 2 milijarde ljudi na svijetu pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu težinu. Ista ta proizvodnja hrane odgovorna je za udio od 22 % u nastanku stakleničkih plinova koji, kako znamo, doprinose globalnom zagrijavanju planeta.

Također, podatak iz 2019. otkriva da je tek četvrtina sveukupne potrošene energije u svijetu proizvedena iz obnovljivih izvora energije, odnosno, svijet se i dalje oslanja na neobnovljive izvore energije čiji resursi se sve više smanjuju, a pritom još i prilično zagađuju okoliš.

Izvor: USAID U.S. Agency for International Development

Globalni ciljevi održivog razvoja, Agenda 2030, upozorava na područja u kojem su potrebni dodatni napori čovječanstva kako bi se približilo cilju održivog življenja. Postavljeni su određeni pokazatelji koji prate napredak, a svake godine objavljuju se izvještaji u kojima se iznose podaci kako svijet napreduje u ostvarivanju svih 17  ciljeva.

Za 2020. podaci što se tiče ovog cilja otkrivaju sljedeće:

• 79 zemalja Europske unije izvijestile su o barem jednoj nacionalnoj donesenoj mjeri koja doprinosi održivoj potrošnji i proizvodnji
• Potrošnja sirovina za potrebe kućanstva su 40 % veće u Sjevernoj Americi i Europi u odnosu na svjetski prosjek što upućuje na potrebe daljnjeg smanjivanja potrošnje u našem dijelu svijeta
• Od 2010. do 2019. porasla je količina EE-otpada za oko 38 % , ali samo se oko petine tog otpada recikliralo u navedenom razdoblju
• Dvostruko su veće subvencije koje države daju za fosilna goriva od onih koje dobivaju obnovljivi izvori energije

Izvor: https://sdgs.un.org/goals/goal12

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se svake godine baca oko 400 000 tona hrane, najviše iz kućanstva gdje svaka osoba baci 75 kg hrane u godini dana, što je manje od europskog prosjeka koji, nažalost, iznosi 92 kg po osobi godišnje. Kako bi se bacanju hrane stalo na kraj Vlada RH je 2019. godine donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. - 2022. godine. Doneseni plan predstavlja sveobuhvatni dokument, prvi takve vrste u Republici Hrvatskoj koji donosi popis mjera, aktivnosti i financijskih sredstava usmjerenih ka sprječavanju nastajanja otpada od hrane duž cijelog prehrambenog lanca. U narednom razdoblju saznat ćemo hoće li i kako ovaj Plan doprinijeti bacanju hrane. Višak hrane, odnosno prekomjerno konzumiranje hrane u Hrvatskoj je i javnozdravstveni problem jer je, kao i u Europi, više od polovice osoba starijih od 18 godina pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu masu, njih 57,4 %, od čega je pretilo 18,7 % stanovnika.

Što se tiče recikliranja i zbrinjavanja otpada, Hrvatska bilježi uistinu poražavajuće rezultate. Premda je količina komunalnog otpada po stanovniku godišnje skoro jednaka onoj u Europi (podaci iz 2018.), udio recikliranog i kompostiranog otpada (2017.) u Europi je 46 %, a u Hrvatskoj svega 24 %. Prema je cilj bio do kraja 2020. doći do 50 %, zadnji podaci govore da smo stigli do 28 %.

Osim malog udjela u recikliranju, veliki problem u našoj državi je i način na koji zbrinjavamo otpad. Više od 60 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj odlaže se pod zemljom (slično kao i Rumunjska, Bugarska, Slovačka) dok, usporedbe radi, u sjeverno-zapadnoj Europi odlaganje pod zemljom jedva da postoji (npr. Švedska je na 0 %, Nizozemska i Belgija na 1 %).

Da nije sve tako crno, za kraj, izdvajamo i neke pozitivne vijesti iz naše zemlje. Dobre vijesti dolaze iz energetskog sektora gdje je udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji 2019. bio 24,2 % što je malo više od svjetskog prosjeka (20 %). Kao što pogađate, radi se o energiji dobivenoj iz hidroelektrana. Udio ostalih obnovljivih izvora energije (energija vjetra, biodizel, energija Sunca, geotermalna energija i bio plin) povećan je u 2019. godini na 9,7 %, no tu još postoji mnogo prostora za napredak.

Ovaj članak nastao je u sklopu projekta "LORA - laboratorij održivog razvoja". Više o projektu i ostalim ciljevima održivog razvoja čitajte na  http://lora.bioteka.hr.

Za daljnje istraživanje preporučujemo

https://sdgs.un.org/
https://ec.europa.eu/food/sites/food/f ... ps_stop_food_waste_hr.pdf
http://www.crosto.hr/
https://www.cepoh.hr/
https://www.europarl.europa.eu/portal/hr

Izvori:

https://www.undp.org/content/undp/en/h ... ption-and-production.html
https://www.europarl.europa.eu/news/hr ... spodarenje-otpadom-u-eu-u
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/20 ... %20hrvatska%20verzija.pdf
http://www.eihp.hr/wp-content/uploads ... koj_2019-compressed-1.pdf
https://www.europarl.europa.eu/news/hr ... spodarenje-otpadom-u-eu-u
https://sdgs.un.org/goals/goal12
https://www.cepoh.hr/prvi-puta-obiljez ... -gubitka-i-bacanja-hrane/
https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje- ... ti-o-debljini-16-03-2019/