| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 07.07.2009 17:07:00

bjelokostPrema novom izvješću mreže za praćenje trgovine divljim životinjama TRAFFIC, "rupe u zakonu" i nedovoljne inspekcijske provjere omogućavaju Tajlandu procvat najvećeg ilegalnog tržišta bjelokosti u Aziji.


Izvješće upozorava na zakonitu trgovinu udomaćenim slonovima koja predstavlja paravan za nezakonitu trgovinu divljim i kritično ugroženim azijskim slonovima iz Tajlanda i susjednog Mijanmara.

Organizacija TRAFFIC zabilježila je 26.000 proizvoda od bjelokosti namijenjenih prodaji na lokalnom tržištu više u odnosu na posljednje istraživanje 2001. godine. Zabilježeno je i povećanje od 50 prodajnih mjesta na kojima se može kupiti bjelokost u Bangkoku i Chiang Maiu 2008. u odnosu na 2007. godinu. No, sveukupno je na tržištu bilo manje obrađenih proizvoda od bjelokosti u odnosu na 2001. godinu.

bjelokost3"Tajland se već dugo smatra jednom od pet vodećih svjetskih zemalja teško pogođenih nezakonitom trgovinom bjelokosti, no vlada pokazuje malo namjera u rješavanju tog problema. Potrebno je poboljšati kontrolu lokalnih tržišta bjelokosti jer trenutna nastojanja nisu u skladu s međunarodnim zahtjevima rješavanja problema smanjenja brojnosti azijskih i afričkih slonova ", izjavio je Tom Milliken koji nadzire globalni program praćenja - Elephant Trade Information System (ETIS), za konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora (CITES)).

Glavni tajlandski grad i važno turističko odredište, Bangkok, postalo je središte ilegalne trgovine bjelokosti. Tamo se nalazi više od 70 % prodajnih mjesta u Tajlandu, a zapošljava se na desetke ljudi koji rezbare bjelokost u lancu proizvodnje nakita, kopči za remenje i drški za noževe. Velik dio bjelokosti nezakonito se uvozi iz Afrike.

Neki vlasnici radionica usko surađuju s europskim proizvođačima noževa, dok drugi šalju predmete od bjelokosti, čelika i srebra u SAD gdje se najčešće mogu kupiti u prodavaonicama oružjem.

 "Tajlandska vlada mora naći način da suzbije ovu veliku količinu nezakonitih aktivnosti. Potrebno je uvesti sustav registriranja živih slonova i svih predmeta od bjelokosti", predlaže Colman O'Criodain, analitičar iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) .

Iako je od sedamdesetih godina prošlog stoljeća lov na divlje slonove zabranjen, posljednjih se godina stotine živih slonova nezakonito uvoze iz Mijanmara za prodaju u svrhu obilazaka turističkih  lokacija na slonovima i drugih rekreacijskih sportova. Nažalost, takva trgovina najčešće ostaje neotkrivena jer se udomaćeni slonovi ne moraju registrirati sve dok ne napune osam godina.

bjelokost1

Izvješće također navodi da je izvoz više od četvrtine svih živih slonova iz Tajlanda u periodu od 1980. do 2005. godine nezakonit zbog nepotpunih i netočnih deklaracija na dokumentima propisanih konvencijom CITES.

Zabrinjavajuća je činjenica da je od 2004. godine, tajlandska vlada imala samo dva slučaja zapljene bjelokosti od ukupno 1,2 tone sirove bjelokosti.

bjelokost2

 

 

Izvor: Biology News Net                                                                 


 

 

 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?