Ako ste i vi jedan od milijuna vlasnika pasa koji je iskusio dolazak kući i pronalazak razbijenih vaza i sličnih vrijednih predmeta pokraj kojih stoji vaš ljubimac s izrazom krivnje na licu, pročitajte više o istraživanju koje dovodi u pitanje jednu od osnovnih pretpostavki vezanih uz ljudsko tumačenje emocija pasa.

Domišljatim pokusom u kojem je vlasnik krivo obaviješten o ponašanju svoga psa, Alexandra Horowitz sa fakulteta Barnard College iz SAD-a, otkrila je uzrok izraza krivnje na licima pasa. Rad je objavljen u posebnom izdanju časopisa Behavioural Processes.

Horowitz je uspjela dokazati da ljudska tendencija pridavanja izraza krivnje psu nema veze s njegovom stvarnom krivicom. Prema njezinom istraživanju, ljudi vide izraz krivnje u govoru tijela psa kad vjeruju da je pas učinio nešto što nije smio.

Tijekom istraživanja, vlasnicima je rečeno da, nakon što su svojim psima naredili da ne pojedu ukusnu poslasticu postavljenu pred njih, napuste prostoriju. U razdoblju kad vlasnika nije bilo, Horowitz je nekim psima dala "zabranjeno voće" prije nego što je pozvala vlasnika natrag u sobu. U nekim je pokusima vlasnicima rečeno da je njihov pas ipak pojeo zabranjenu hranu, a u drugim da se pas ponašao točno onako kako su mu naredili. Međutim, ono što je vlasnicima rečeno, često nije bilo istina.

To što je ponašanje pasa pokazivalo elemente krivnje imalo je malo veze s tim je li pas doista pojeo poslasticu ili ne. Psi su najviše iskazivali izgled krivnje onda kad su ih vlasnici izgrdili. Zapravo su psi koji su bili poslušni i nisu pojeli poslasticu, a (pogrešno obaviješteni) vlasnici su ih izgrdili, izgledali više krivi od pasa koji su pojeli hranu. Prema tome, izraz krivnje na licu psa odgovor je na ponašanje vlasnika, a ne nužno znak neposluha.

Studija u novom svjetlu prikazuje prirodnu tendenciju ljudi da ponašanje životinja interpretiraju sa svog stajališta. Antropomorfizmi uspoređuju ponašanje životinja s ljudskim ponašanjem te se, ako postoji površna sličnost među njima, ponašanje životinje tumači na isti način kao i slično ponašanje ljudi. Tu su uključene i emocije višeg reda, poput krivnje ili grižnje savjesti.

Izvor: Eureka Science News