| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 25.07.2009 13:07:00

fruktozaIstraživači sa Sveučilišta Georgia State u SAD-u otkrili su da visoke razine fruktoze (šećera koji se nalazi u većini prerađene hrane i pića) umanjuju pamćenje odraslih štakora.


Amy Ross sa Instituta za neuroznanost i Zavoda za psihologiju Sveučilišta Georgia State sastavila je skupini štakora soja Sprague-Dawley jelovnik u kojemu je fruktoza zauzimala 60% svih kalorija koje su unosili tijekom dana

Smjestila je štakore u bazen s vodom kako bi testirala njihovu sposobnost učenja pronalaženja potopljene platforme koja im je omogućavala izlazak iz vode. Nakon dva dana premjestila ih je u bazen bez platforme kako bi vidjela hoće li se štakori sjetiti otplivati do mjesta gdje je ranije bila postavljena platforma.

"Otkrili smo da prehrana fruktozom nije utjecala na sposobnost učenja štakora, no čini se da se nisu mogli posve dobro sjetiti gdje je bila platforma nakon što smo je uklonili. Plivali su više nasumično od štakora u kontrolnoj skupini", izjavila je Marise Parent, voditeljica laboratorija.

“Kao izvor fruktoze dovoljna nam je jedna jabuka dnevno, a danas je fruktozu moguće pronaći u gotovo svim namirnicama” - Marise ParentFruktoza se, za razliku od glukoze, obrađuje gotovo isključivo u jetri, a stvaraju se velike količine triglicerida - masnoća koje odlaze u krvotok. Trigliceridi mogu utjecati na signalizaciju inzulina u mozgu, što ima važnu ulogu u opstanku i plastičnosti živčanih stanica, tj. sposobnosti mozga da se mijenja pod utjecajem novih iskustava.

"Slični su rezultati dobiveni i pokusima na skupini adolescentskih štakora, no nejasno je jesu li učinci konzumacije velikih količina fruktoze trajni", dodaje Parent.

Parentova i suradnici trenutačno proučavaju kako prehrana utječe na moždane funkcije. Iako ljudi ne jedu fruktozu u jednakim količinama kao štakori u pokusima, konzumacija hrane zaslađene fruktozom (kuhinjski šećer, koncentrati voćnih sokova i, mnogo štetniji, škrobni sirup) je u porastu. Velik unos fruktoze povezuje se s mnogim zdravstvenim problemima, kao što su neosjetljivost na inzulin, dijabetes tipa II, pretilost i bolesti krvožilnog sustava.

"Radi se o tome da nam je kao izvor fruktoze dovoljna jedna jabuka dnevno, a danas je fruktozu moguće pronaći u gotovo svim namirnicama. Umjerenost i tjelovježba su ključne", zaključuje Parent.

Tjelovježba je sljedeći korak u  nadolazećim istraživanjima, a znanstvenici će proučavati može li vježbanje smanjiti učinke visokog unosa fruktoze na pamćenje. Također se istražuje može li unos ribljeg ulja spriječiti povećanje količine triglicerida i slabljenje pamćenja.

 

 

Izvor: Biology News Net                                                                 

Suradnica: Kristina Duvnjak, prof. biologije

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?