| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 30.09.2009 10:09:00

Pjegava hijena (Crocuta crocuta)Pjegave hijene (Crocuta crocuta) možda nisu pametnije od čimpanzi, no nova studija pokazuje da prolaze bolje na testovima kooperativnog rješavanja problema. Parovi hijena u zarobljeništvu morali su surađivati kako bi zaradili hranu, što su i bez posebnog treninga učinili uspješno. Iskusne su hijene čak pomogle neiskusnim partnerima da nauče novo gradivo.


Prema Christine Drea, evolucijskoj antropologinji sa Sveučilišta Duke, čimpanze i drugi primati ne postižu jednake rezultate sličnog testa jer im je potreban dugotrajan i često opširan trening za ostvarenje takvih zadataka.

Istraživanje ove znanstvenice objavljeno je u listopadskom izdanju časopisa Animal Behavior, a pokazuje da bi mesojedi, poput hijena, koji žive i love u skupinama mogli biti dobri modelni organizmi za istraživanje kooperativnog rješavanja problema i evolucije socijalne inteligencije. Sa svojim je suradnicima osmislila niz pokusa kojima je pokušala pronaći povezanost uspješnosti rješavanja testova s ekologijom hranjenja vrste u divljini.“Kad je prvi par ušao u kavez i riješio problem za manje od dvije minute, ostala sam šokirana” - Christine Drea

Pjegave su hijene u kavezima bile suočene s izborom dviju identičnih platformi koje su se nalazile na oko 3 metra od zemlje. Dva su užeta visila sa svake platforme. Kad bi se oba užeta u isto vrijeme snažno povukla (radnja slična povlačenju snažne lovine), otvorila bi se velika vrata i na tlo bi ispali komadići mesa i kostiju. Za povlačenje dvaju užadi bila je potrebna suradnja dviju jedinki, a postavljenim izborom između dviju platformi osiguralo se da parovi ne riješe niti jedan problem slučajno.

"U prvom smo eksperimentu pokušali otkriti hoće li tri para hijena moći riješiti problem bez ikakvog treninga. Kad je prvi par ušao u kavez i riješio problem za manje od dvije minute, ostala sam šokirana", prisjeća se Drea.

Znanstvenici u proučavali radnje 13 kombinacija parova hijena i otkrili da su sinkronizirali svoje vrijeme provedeno na užadi, čime su dokazali da razumiju da užad mora biti povučena u zajedništvu s drugom jednikom para. Pokazali su i da razumiju da oba užeta moraju biti na istoj platformi. Kad su životinje stekle određeno iskustvo, vrijeme koje su proveli povlačeći užad opadalo je značajno, što dokazuje da životinja razumije ulogu svog partnera.

"Zanimljivo je to što smo otkrili da hijene u zatočeništvu ovakve probleme rješavaju u tišini. Neverbalna komunikacija je uključivala kontakt očima nakon kojega je uslijedila suradnja u pokretima. U divljini, hijene koriste snažne vokalizacije tijekom zajedničkog lova."

U drugom i trećem eksperimentu, Drea je otkrila da socijalni čimbenici utječu na izvedbu hijena na pozitivan i negativan “Zanimljivo je to što smo otkrili da hijene u zatočeništvu ovakve probleme rješavaju u tišini. U divljini, hijene koriste snažne vokalizacije tijekom zajedničkog lova” - Christine Dreanačin. "Kad je u eksperimentu bilo prisutno više hijena koje su samo promatrale tijek pokusa, iskusne su životinje rješavale zadaće mnogo brže. No kad smo uparili hijerarhijski dominantne jedinke, lošije su izvršavale zadatke, čak i kad su ranije bile vrlo uspješne u paru s podređenom jedinkom. To se događalo zbog toga što su dominantne jedinke iskazivale preveliku agresiju jedna prema drugoj da bi uspješno surađivale."

Kad su u paru bile neiskusna i dominantna iskusna jedinka, dominantna je životinja zamijenila socijalnu ulogu i podredila se hijerarhijski niže rangiranoj, neiskusnoj životinji. Kad je ona stekla određeno iskustvo, socijalne su se uloge vratile na staro.

Oba ova primjera pokazuju da pjegave hijene prilagođavaju svoje ponašanje u ovisnosti o socijalnom kontekstu.

"Nije veliko iznenađenje u tome što životinje pokazuju snažnu želju za pomaganjem drugim jedinkama u osiguravanju hrane. No sve nas je prilično iznenadila činjenica da se učinkovitost hijena mijenjala u ovisnosti o veličini 'publike' i socijalnom rangu druge jedinke para. Posebno je intrigantno to da su životinje pokazale tako visok stupanj osjetljivosti na neiskustvo potencijalih suradnika u 'lovu'", izjavila je Kay Holekamp, profesorica zoologije pri Sveučlištu Michigan State.

Znanstvenici su se desetljećima fokusirali na istraživanje primata uz pretpostavku da bi više kognitivne funkcije u životinja s većim mozgovima trebale osigurati organiziraniji timski rad, no ova studija demonstrira da bi socijalne mesojedne životinje, uključujući i pse,  mogle biti izvrsne u rješavanju problema, iako su im mozgovi manji.

"Ne želim reći da su pjegave hijene pametnije od čimpanzi. Samo ukazujem na rezultate svojih pokusa koji pokazuju da bi hijene mogle biti bolje 'potkovane' za socijalnu suradnju", zaključuje Drea.

 

 

Izvor: Eureka Science News


 

 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?