| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 14.10.2009 11:10:00

paukova mrežaSvih oko 40.000 vrsta pauka dosad opisanih poznati su kao isključivi predatori koji svoju hranu aktivno love ili hvataju u mreže. Nedavno je objavljeno začuđujuće otkriće nove vrste koja, još se jednom pokazalo, dokazuje koliko malo znamo o biljnom i životinjskom svijetu oko nas.  


Neotropska vrsta pauka koji skače poznata je kao Bagheera kiplingi, a predstavlja prvi znanosti poznat primjer pauka koji objeduje većinom vegetarijanska jela. Istraživanje je objavljeno na internetu 12. listopada 2009. u časopisu  Current Biology, a u njemu stoji da se ovi pauci najčešće hrane specijaliziranim tvorbama na vrhovima listova koji se nalaze na grmu akacije - tzv. Beltian bodies. Zanimljivo je da ove tvorbe uobičajeno služe kao nagrada mravima koji žive u šupljikavim trnovima akacije te tamo obavljaju službu "čuvara biljke" (inače, mutualistički odnos mrava i akacije jedan je od najbolje proučenih primjera koevolucije u prirodi).

"Ovo je prva vrsta pauka za koju znamo da specifično 'lovi' biljke; također je prva poznata vrsta pauka koja koristi biljke kao primarne izvore hrane", izjavio je Christopher Meehan sa Sveučilišta Villanova u SAD-u, koji je tijekom terenskog istraživanja u Meksiku otkrio novu vrstu, i napominje da je, neovisno o njemu, koautor studije Eric Olson (Sveučilište Brandeis) otkrio istu vrstu pauka u u Costa Rici.

"pauci koji skaču općenito posjeduju nevjerojatno napredne senzorno-kognitivno vještine i brzinu koju im osigurava njihovih osam nogu"

Ranije je znanost dokumentirala slučajeve herbivornih pauka jedino kod jedne vrste čije su mlade jedinke slučajno konzumirale pelud, zajedno sa ostalim česticama koje bi se ulovile u mrežu. Drugi slučaj otkriven je u pauka koji konzumiraju nektar kao rijetki "dodatak prehrani", što se češće događa u vrsta koje aktivno love, u odnosu na vrste koje pletu mreže.

"Smatra se da pauci uopće nisu sposobni konzumirati krutu hranu jer, kako probavljaju lovinu izvan svog tijela, svaka čestica veća od otprilike jednog mikrometra biva filtrirana iz sokova unutar paukova grkljana. Strukture nazvane Beltian bodies se 80% sastoje od strukturalnih vlakana koja su, za standarde paukova, prilično velika. Pauci ih naime, konzumiraju cijele, često i za manje od 5 minuta" , pojašnjava Meehan.

Znanstvenici su kemijskim i terenskim analizama utvrdili da vrsta B. kiplingi primarno konzumira biljnu hranu, a da manji postotak lovine predstavljaju mravi koji žive u simbiozi s akacijom. Kako pauci uspijevaju prevariti mrave koji "brane" biljke akacije?

"Za početak, pauci koji skaču općenito posjeduju nevjerojatno napredne senzorno-kognitivno vještine i brzinu koju im osigurava njihovih osam nogu. Pri hranjenju, jedinke primjenjuju raznolike i o situaciji ovisne strategije napada na mrave koje oni jednostavno ne mogu naučiti i primjeniti ih u pripremi obrane za sljedeći napad", pojašnjava Meehan.

Nadalje, čini se da pauci pletu svoje mreže na manje atraktivnim mjestima na biljci i da aktivno brane svoja gnijezda od mrava napadača. Konačno, dodaje Meehan, pretpostavlja se da pauci i oponašaju mrave. Mladi pauci veoma sliče mravima i ponašaju se kao oni, a pretpostavlja se i da pauci "nose" kemijski miris mrava, što znanstvenici trenutno detaljnije ispituju.

 

Izvor: Eureka Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?