| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 19.10.2009 12:10:00

DNKZnanstvenici su uspjeli dešifrirati 3D strukturu genoma čovjeka i došli do dva nevjerojatna saznanja o genijalnosti prirode u osmišljavanju inteligentnih rješenja za pohranu informacija.


Istraživanje objavljeno početkom listopada u časopisu Science opisuje novu tehnologiju Hi-C i njezinu uporabu u odgovaranju na pitanje kako svaka naša pojedinačna stanica skladišti oko tri milijarde parova baza DNK, pritom omogućavajući pristup fukncionalno ključnim segmentima ove molekule onda kada je to potrebno.

 "Već dugo znamo da je, na mikrorazini, DNK dvostruka uzvojnica. No ako se ona ne bi svijala dalje od te razine, genom bi u svakoj stanici bio dug oko dva metra. Znanstvenici dosad nisu najbolje razumjeli kako se dvostruka uzvojnica svija i pristaje u jezgru ljudske stanice, koja u promjeru iznosi samo oko stotinu milimetra. Novim smo pristupom uspjeli dobiti nova saznanja o ovom važnom pitanju", izjavio je Erez Lieberman-Aiden, jedan od autora studije sa Sveučilišta Harvard iz SAD-a.

Istraživanjem su dokazane dvije zapanjujuće činjenice. Prvo, ljudski je genom organiziran u dva zasebna odjeljka, čime se odvajaju aktivni geni i čine dostupnima za proteinsku obradu i obradu drugih regulatora, a trenutno neiskorišteni dijelovi DNK drže se u gušće pakiranom odjeljku.  Kromosomi se pritom neprestano izvijaju i pomiču unutar i izvan ovih odjeljaka, prateći promjene njihove DNK između aktivnog i neaktivnog stanja.

Drugo, na finijoj razini, genom usvaja neobičnu organizaciju u matematici poznatu kao "fraktalnu". Specifična novootkrivena arhitektura nazvana "fraktalnim globulom" (engl. fractal globule) omogućava stanici pakiranje DNK do nevjerojatnih razmjera (gustoća informacija je za milijune milijarda puta veća od one na računalnom čipu), istovremeno izbjegavajući stvaranje petlji i čvorova koji bi se mogli uplitati u staničnu sposobnost čitanja vlastitog geno“Teorija arhitekture fraktalnih globula, iako predložena još prije 20 godina, nikad nije dokazana. Ključnom za njezino dokazivanje pokazala se Hi-C tehnika, koja omogućava analizu bliskih gena diljem genoma”ma. Štoviše, DNK se vrlo lako može otpetljati i ponovno spakirati tijekom aktivacije gena, genske represije i stanične replikacije.

"Otkrili smo da je priroda osmislila nevjerojatno elegantno rješenje za pohranu informacija - supergustu strukturu koja se ne zapetljava", izjavio je Eric Lander, jedan od autora studije.

Teorija arhitekture fraktalnih globula, iako predložena još prije 20 godina, nikad nije dokazana. Ključnom za njezino dokazivanje pokazala se Hi-C tehnika, koja omogućava analizu bliskih gena diljem genoma. Znanstvenici su tijekom pokusa koristili formaldehid kako bi povezali DNK lance koji su međusobno blizu unutar jezgre stanice. Potom su odredili identitet susjednih segmenata cjepanjem DNK u mnogo malih segmenata, povezujući novonastale segmente u petlje i izvodeći paralelno DNK sekvenciranje svih dobivenih segmenata.

"Cjepajući genom u milijun komadića stvorili smo prostornu kartu koja prikazuje koliko su blizu različiti dijelovi jedan drugome. Stvorili smo fantastičnu 3D slagalicu koju smo, uz pomoć računala, uspjeli i složiti", pohvalio se Nynke van Berkum, jedan od autora studije.

 

Izvor: Eureka Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?