| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 12.11.2009 14:11:00

ARCUTJapanski znanstvenici izumili su oruđe za izrezivanje DNK koje može manipulirati ljudskom genomskom DNK, a jednog bi se dana moglo koristiti i u genskoj terapiji.


Makoto Komiyama, Narumi Shigi i suradnici sa Sveučilišta u Tokiju nedavno su osmislili ARCUT - oruđe za izrezivanje dijelova DNK koje su koristili za izrezivanje bakterijske DNK.  Objavili su i da se oruđe može selektivno "uštimati" za izrezivanje te čak i popravljanje ljudske genomske DNK.

“Selektivnost ARKUT-a znači da su ga znanstvenici uspjeli  iskoristiti za izrezivanje određnog mjesta u genomskoj DNK čovjeka”ARCUT se sastoji od cerij (IV) kompleksa koji izrezuje DNK i peptid-nukleinske kiseline, sintetske molekule koje nalikuju prirodnim nukleinskim kiselinama, no umjesto šećera sadrže peptide. Ciljno mjesto ARCUT-a predodređeno je sparivanjem parova baza između DNK koju se izrezuje i baza unutar ARCUT-a, što se jednostavno može dizajnirati za izrezivanje specifičnih lokacija u genomu. Trenutno se ova tehnika ne može koristiti za enzime koji prirodno izrezuju dijelove DNK, što ponavljaju svakih 44 ili 46 parova baza (oko 700.000 puta u ljudskoj DNK). Selektivnost ARKUT-a znači da su ga znanstvenici uspjeli  iskoristiti za izrezivanje određnog mjesta u genomskoj DNK čovjeka - sustavu 1000 puta većem od onoga u bakterije vrste Escherichia coli, na čijoj su DNK ranije testirali oruđe.

ARCUT velika

Dokazano je i da ARTCUT može potaknuti homolognu rekombinaciju, proces pri kojemu se dijelovi DNK izmjenjuju unutar i između kromosoma. Iako već postoji nekoliko sličnih tehnologija koje potiču lomove u dvostrukoj uzvojnici DNK, njihov dizajn i priprema često su otežani i spori jer koriste enzime za izrezivanje DNK koji se sastoje od bjelančevina, a prepoznaju ciljno mjesto u DNK molekuli putem kompleksnih interakcija bjelančevina i DNK. "Radili smo na sintetičkim enzimima koji bi mogli biti rješenje za ove probleme", poj“Tim je već iskoristio ARCUT za popravak oštećene DNK u ljudskim stanicama”ašnjava Komiyama.

Peter Nielsen, koji radi  s peptid-nukleinskim kiselinama na Sveučilištu u Kopenhagenu, navodi da ARCUT, iako ga je potrebno dodatno testirati u in vivo uvjetima, predstavlja uzbudljiv napredak. "Sustav izrezivanja DNK vrlo je zanimljiv jer je posve sintetički sustav, a s odličnom učinkovitošću. Zanimljiv je i s aspekta popravaka gena."

Doista, tim iz Tokija već je iskoristio ARCUT za popravak oštećene DNK u ljudskim stanicama. Sljedeći korak za znanstvenike je primjeniti sustav u in vivo uvjetima kako bi se mogao koristiti za gensku terapiju. Preliminarna ispitivanja dosad su bila obećavajuća. Demonstrirali su da se inkorporiranjem plavog fluorescentnog proteina u ljudski genom, protein može konvertirati u svoj zeleni analog koristeći homolognu rekombinaciju potaknutu sustavom ARCUT.

 

 

Izvor:

Philippa Ross, Chem. Biol., 2009.,4, http://www.rsc.org - Prevedeno s dopuštenjem Royal Society of Chemistry

Site-selective scission of human genome by artificial restriction DNA cutter
Kenichiro Ito, Hitoshi Katada, Narumi Shigi and Makoto Komiyama, Chem. Commun., 2009, 6542
DOI: 10.1039/b911208a

Homologous recombination in human cells using artificial restriction DNA cutter
Hitoshi Katada, Hsuan Jung Chen, Narumi Shigi and Makoto Komiyama, Chem. Commun., 2009, 6545
DOI: 10.1039/b912030k

 

 

 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?