| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 24.11.2009 14:11:00

lubanjeKlimatske bi promjene mogle povećati vjerojatnost građanskih ratova u subsaharskoj Africi za čak 50% unutar sljedećih 20 godina te rezultirati s 390.000 novih smrtnih slučajeva, objavljeno je u studiji znanstvenika sa Sveučilišta u Kaliforniji.


"Unatoč nedavnim izjavama koje sugeriraju da bi klimatske promjene mogle pogoršati civilne sukobe, sve dosad smo imali malo kvantitativnih dokaza koji povezuju te dvije činjenice. Nažalost, naša studija otkrila je da bi klimatske promjene 2030. godine (u odnosu na 1990.) mogle povećati rizik za građanskim ratovima u Africi za više od 50%, a s ogromnim potencijalnim štetama za ljudsku populaciju", izjavio je Marshall Burke, glavni autor studije.

"Doista nas je iznenadila povezanost temperature i nedavnih konflikata, no rezultati studije imaju smisla. Velika većina siromašnog stanovništva u većini afričkih zemalja ovisi o poljoprivredi, a usjevi su im vrlo osjetljivi na male promjene u temeraturi. Kad ona poraste, za očekivati je da će se sukobi početi rješavati oružanim putem", dodaje Edward Miguel, profesor ekonomije pri Sveučilištu.

Razumijevanje uzroka i posljedica civilnih sukoba na većem dijelu afričkog k“Procjenjeno je da je najmanje 5,4 milijuna ljudi umrlo od posljedica borbe, gladi i bolesti tijekom neprekidnih sukoba u DR Kongo u posljednjih 10 godina”ontinenta desetljećima je predmetom proučavanja humanističkih znanosti jer iz takvih ratova proizlaze neopisive patnje. U slučaju DR Konga, procjenjeno je da je najmanje 5,4 milijuna ljudi umrlo od posljedica borbe, gladi i bolesti tijekom neprekidnih sukoba u toj zemlji u posljednjih 10 godina.

U ovoj su studiji istraživači prvo uspoređivali povijesne podatke o građanskim ratovima u subsaharskoj Africi s podacima o padalinama i temperaturi diljem kontinenta. Otkrili su da su između 1980. i 2002. građanski ratovi bili značajno izgledniji u godinama toplijim od prosjeka, s tim da porast od samo 1˚C tjekom jedne godine podiže vjerojatnost konflikta diljem kontinenta za gotovo 50%.

Istraživači su potom koristili temperaturna predviđanja za budućnost kako bi kvantificirali buduće promjene u vjerojatnosti građanskih ratova. Na osnovu klimatskih predviđanja 20 globalnih modela, otkrili su da bi vjerojatnost građanskih ratova u Africi mogla porasti za 55% do 2030., što bi, kad bi ratovi u budućnosti bili jednako razorni, rezultiralo s 390.000 dodatnih smrtnih slučajeva.  

Lako je zamišljati klimatske promjene kao udaljen problem, tvrde istraživači, no svojom su studijom pokazali koliko su ljudska društva osjetljiva na male promjene u temperaturi te koliko se brzo mogu osjetiti negativni učinci klimatskih promjena.

Znanstvenici naglašavaju da bi se ulaganja u Afriku svakako trebala povećati i usmjeriti na istraživanja i razvoj usjeva koji su manje osjetljivi na promjene temperature. Dodaju i da bi primjena rezultata njihovog istraživanja mogla biti od koristi organizatorima nadolazećeg iščekivanog kongresa o klimatskim promjenama u Kopenhagenu kako bi se odredila brzina i jačina odgovora na klimatske promjene.

Studija je 23. studenog 2009. objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

 

Izvor:  Eureka Science News


 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?