| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 16.12.2009 15:12:00

Amphioctopus marginatusZnanstvenici su nekad mislili da je korištenje oruđa karakteristika čovjeka. Potom su isto zamijetili i u drugih primata, ptica i niza drugih sisavaca, a 14. prosinca 2009. sličnim se znanstvenim saznanjima pridružilo i nekoliko hobotnica. Video!


Hobotnica vrste Amphioctopus marginatus u istraživanju je demonstrirala bihevioralni zadatak kojega znanstvenici nazivaju "hodanje na štulama" (engl. stilt walking) pri čemu se hobotnica pruža preko vertikalno poslaganih kokosovih ljuski, podiže ih i smješta u položaj u kojemu može, kao na štulama, "hodati" morskim dnom. Jedina dobrobit koju hobotnica pritom ostvaruje je ta da ljusku kasnije može koristiti kao zaštitu ili skrovište, što je činjanica koja uvelike razlikuje ovo ponašanje od ponašanja raka koji za zaštitu koristi odbačenu kućicu puža. 

"Postoji fundamentalna razlika između korištenja nekog objekta kojega životinja nađe u svojoj blizini i stavlja ju na glavu kao zaštitu i sakupljanja, preraspodjele, prenošenja i korištenja pokretnog oklopa po potrebi", izjavio je Mark Norman iz Muzeja Victoria u Australiji.

"Postoji fundamentalna razlika između korištenja nekog objekta kojega životinja nađe u svojoj blizini i stavlja ju na glavu kao zaštitu i sakupljanja, preraspodjele, prenošenja i korištenja pokretnog oklopa po potrebi"

Julian Finn
, također djelatnik Muzeja Victoria, kaže kako je otkriće bilo u potpunosti slučajno: "Za vrijeme promatranja i snimanja hobotnica koje se često skrivaju u raznim ljušturama, nisam očekivao da ću uočiti hobotnicu koja slaže više kokosovih ljusaka i skakuće po morskom dnu noseći ih. Dok sam je gledao kako zaposleno manevrira ljuskama, pomislio sam kako je zasigurno nešto naumila, no nisam mislio da će pokupiti sve naslagane ljuske i pobjeći. Bilo je to vrlo komično. Zapravo se nikada nisam toliko smijao pod vodom".

Nakon 500 sati provedenih u moru, istraživači su proučavali ponašanje 20 hobotnica. U četiri prigode zamijetili su da su pojedine jedinke prešle i do 20 metara noseći naslagane polovice ljuski kokosa ispod svoga tijela.

"U konačnici, sakupljanje i korištenje predmeta u životinjskom se svijetu vjerojatno kontinuirano proteže od kukaca do primata, s tim da je korištenje takvih objekata kao oruđa predmetom trajne znanstvene debate", zaključuju znanstvenici. "Unatoč tome, otkriće hobotnice koja skakuće po morskom dnu upućuje na činjenicu da i morski beskralješnjaci ispoljavaju ponašanja za koja smo ranije mislili da su isključivo ljudska karakteristika."

Studija je objavljena u časopisu Current Biology.

 

Pogledajte video koji je snimio Julian Finn, a u kojemu hobotnica koristi dvije kokosove ljuske za "hodanje" i zaštitu.

 

 

Izvori:  Eureka Science News i YouTube


 

 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?