| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 08.05.2009 19:05:00

flavonoidiKoliko svojom prehranom utječemo na pamćenje i učenje? Ovim se pitanjem, u okviru proučavanja flavonoida, bavi Jeremy Spencer sa Sveučilišta u Readingu u Velikoj Britaniji.


Pojam utjecaja prehrane na moždane funkcije čini se očiglednim. Hranjive tvari, kao što su masti, važni su sastojci neurona i glija stanica, koje su neuronima potpora. Smatra se da struktura hranjivih tvari, saturiranih ili ne, ima važnu ulogu u funkcioniranju mozga. Mozak ima velike energetske zahtjeve te, i kad se odmara, koristi velike količine energije iz hrane. No, utjecaj nekih drugih prehrambenih sastojaka na funkcioniranje mozga ipak  je manje očit.

Kao odgovor na to, proizašle su mnoge studije o doprinosima hranjivih tvari u ljudi i životinja. Flavonoide nalazimo u voću, povrću, žitaricama, čaju, vinu i voćnim sokovima Posebno su brojne studije koje proučavaju hranu i piće koji su dobiveni iz grožđa (Vitis vinifera), čaja (Camellia sinensis), kakaa (Theobroma cacao) i borovnica (Vaccinium spp.). Studije su prikazale korisne učinke tvari iz ovih namirnica na protok krvi u mozgu i poboljšanje pamćenja i učenja. Iako se takva hrana i piće dosta razlikuju po kemijskom sastavu, sadržaju hranjivih tvari i količini kalorija, zajedničko im je to što su dio velike prehrambeno važne skupine biljnih pigmenata - flavonoida.

Flavonoide nalazimo u voću, povrću, žitaricama, čaju, vinu i voćnim sokovima. U početku se smatralo da njihova biološka aktivnost u tijelu nastaje kao posljedica antioksidativnih svojstava koja im omogućuju uništavanje potencijalno štetnih radikala kisika i dušika. No, kako se flavonoidi intenzivno metaboliziraju u tijelu i postaju manje dostupni mozgu, malo je vjerojatno da će biti u tako velikoj koncentraciji da imaju opisano djelovanje. Alternativni pravci mišljenja drže da flavonoidi imaju zaštitni utjecaj na živčani sustav zbog svoje interakcije s metaboličkim signalnim putovima.

Glavne skupine flavonoida koje možda imaju pozitivne učinke na mozak su izoflavoni (u soji), flavonoli (u čaju, kakau i crvenom vinu) te antocijani (u bobicama i crvenom  vinu). Ove se skupine kemijski razlikuju te se, prema tome, razlikuju i njihovi mehanizmi djelovanja. Na primjer,  izoflavoni prikrivaju djelovanje estrogena u mozgu, flavonoli i antocijani međudjeluju sa signalnim putovima neurona, poput puta mitogenom aktiviranih protein-kinaza (mitogen-activated protein kinase (MAPK)) i fosfoinozitid 3-kinaza (PI3 kinase)/Akt signalne kaskade.

Oba su ova signalna puta važna za nadziranje morfoloških mehanizama pohrane informacija u hipokampusu i Sposobnost flavonoida da djeluju na pamćenje čini se da je nastala iz povoljnih učinaka na staničnu građu mozgamoždanoj kori. Kao rezultat toga, flavonoidi, aktiviranjem kinaza u ovim signalnim putovima, povećavaju sposobnosti pamćenja i učenja.  Jedan od načina na koji to čine je regulacijom bjelančevina, poput CREB bjelančevine (cAMP response element-binding protein), koja je uključena u ekspresiju važnih gena povezanih s pamćenjem. Primjerice, CREB je vrlo važan za stvaranje neurotrofina, bjelančevina odgovornih za opstanak, sazrijevanje i funkcioniranje neurona. Nedavne studije pokazuju da prehrana bogata flavonoidima može utjecati na aktivaciju CREB bjelančevine i povećati razinu neurotrofina BDNF (brain-derived neurotrophic factor) u hipokampusu mozga.

Promjene nastale pod utjecajem flavonoida mogu dovesti do poboljšanja pamćenja i predstavljaju značajnu stavku u promjeni kratkih živčanih impulsa u dugotrajno pamćenje. Povećana sinteza proteina živčanog sustava može rezultirati stvaranjem više sinapsi i neurotransmitera te pojačati komunikaciju između neurona i pomoći u protoku informacija. Specifične molekularne promjene nastale aktivnošću flavonoida mogu također dovesti i do neurogeneze, stvaranja neurona iz matičnih stanica neurona.

Sposobnost flavonoida da djeluju na pamćenje čini se da je nastala iz povoljnih učinaka na staničnu građu mozga. Kako se ona starenjem narušava, konzumacija hrane bogate flavonoidima mogla bi taj proces obrnuti. Je li tome doista tako i koji bi se u tom slučaju flavonoidi trebali konzumirali, ostaje predmetom nekih budućih studija. No unatoč tome, postoji velika mogućnost da će ovi širokorasprostranjeni sastojci hrane biti prvi kandidati za stvaranje nove generacije lijekova za poboljšanje pamćenja.

Izvor:

Jeremy P. E. Spencer, Chem. Biol., 2009.,1, http://www.rsc.org - Prevedeno s dopuštenjem Royal Society of Chemistry

The impact of flavonoids on memory: physiological and molecular considerations
Jeremy P. E. Spencer, Chem. Soc. Rev., 2009, 38, 1152
DOI: 10.1039/b800422f

 

 

 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?