| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.01.2010 15:01:00

Acrocephalus orinusIstraživači iz organizacije Wildlife Conservation Society prvi su u planinama Pamir (koridor Wakhan) u Afganistanu otkrili područje gnježđenja ptice koju se 2007. godine nazvalo "najmanje poznatom ptičjom vrstom na svijetu".  


Koristeći kombinaciju terenskih istraživanja, analize muzejskih primjeraka, metoda sekvenciranja DNK i analize prvog poznatog audiozapisa vrste, znanstvenici su potvrdili da su otkrili gotovo 20 jedinki ptica vrste Acrocephalus orinus (krupnokljuni trstenjak), što je dosad najveći zabilježeni broj uhvaćenih jedinki. Istraživanje je objavljeno u posljednjem izdanju časopisa BirdingASIA.

Prve jedinke ovih ptica otkrivene su u Indiji 1867. godine, nakon čega je prošlo gotovo cijelo stoljeće kad je prijavljen drugi nalaz (samo jedne jedinke) vrste na Tajlandu 2006.

"Do danas ne znamo gotovo ništa o ovoj vrsti, stoga je ovo nevjerojatno otkriće gnjezdilišta za nas zapravo prilika za poplavom novih informacija. Ovaj je nalaz potvrdio i iznimnu vrijednost koridora Wakhan koji zasigurno čuva još mnoge tajne, a njegovo je očuvanje od kritične važnosti", izjavio je Colin Poole, jedan od autora studije.  

 

Acrocephalus orinus

 

Priča o velikom otkriću započela je 2008. godine kada je Robert Timmins, glavni autor studije, provodio istraživanje o populacijama ptica u predjelu Wakhan i okolnim područjima. Tada je čuo specifičan pjev koji je dolazio od male, maslinasto-zeleno i smeđe obojene ptice dugog kljuna. Snimio je pjesmu ptice te kasnije vidio i čuo još jedinki iste vrste. Tada je smatrao da se radi o poznatoj vrsti trstenjaka - Acrocephalus dumetorum, no  nakon analize u Prirodoslovnom muzeju u Tringu u Ujedinjenom Kraljevstvu, ustvrdio je da se radi o posve drugoj vrsti. Potom je snimke odnio kolegi Larsu Svenssonu, stručnjaku za porodicu Acrocephalidae, koji je ustvrdio kako se vjerojatno radi o prvom snimljenom dokazu pjeva krupnokljunog trstenjaka.

Sljedećeg su se ljeta, u lipnju 2009. godine, istraživači vratili na istu lokaciju na kojoj je Timmins snimio pjev, no ovaj put s mrežama za hvatanje životinja. Pustili su snimku pjeva koju je prikupio Timmins i u kratkom su vremenu vidjeli kako sa svih strana dolaze jedinke krupnokljunog trstenjaka.Tada su znanstvenici uzorkovali gotovo 20 jedinki za potrebe ispitivanja i uzeli im uzorke perja za testiranje DNK u laboratoriju, gdje je, usporedbom muzejskih primjeraka ptica s rezultatima testiranja novouhvaćenih jedinki potvrđeno da se radi o vrsti  Acrocephalus orinus.

Smješten između planinskih regija Pamira u Tadžikistanu, Pakistanu i Kini, koridor Wakhan pruža dom vrlo velikom broju rijetkih vrsta sisavaca, poput argali divokoze, sibirskog kozoroga, risa, vuka i prekrasnog snježnog leoparda.

 

Izvor:  Eureka Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?