| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 19.01.2010 11:01:00

ČiliČili se u Sjevernoj i Južnoj Americi jede od najmanje 7500 godina prije nove ere, a ostatkom svijeta proširio se nakon što je Kolumbo otkrio Ameriku. Zašto nas peče, kako kontrolira tjelesnu težinu i koje blagodati pruža, pročitajte u nastavku.


Kapsaicin (8-metil-N-vanilil-6-nonenamid) je najčešći kapsaicinoid u čiliju, a ujedno i najproučavaniji njegov sastojak. Povezan je sa širokim rasponom potencijalnih zdravstvenih dobrobiti - dokazana su njegova svojstva protiv raznih tipova bolova - od artritisa do migrena, te svojstva protiv raka i dijabetesa.

Čili sadrži i dvije značajne skupine tvari: karotenoide i eterična ulja. Boja mu dolazi od karotenoida, a ulja stvaraju aromu i okus. Kad jedemo čili, kapsaicinoidi stvaraju osjećaj peckanja tako što se vežu za receptore boli nazvane TRPV1. "Kapsaicinoidi s kraćim lancima vežu se za receptore na vrhu jezika, što nas peče kraće vrijeme. Kapsaicinoidi s duljim lancima vežu se na receptore na stražnjem dijelu jezika gdje mogu ostati mnogo dulje, što izaziva jači i dulji osjećaj peckanja", kaže Mary O'Connell, biokemičarka i stručnjakinja za čili sa Sveučilišta New Mexico State.“Endorfini povećavaju i brzinu metabolizma pa ljudi koji redovito konzumiraju čili imaju manje šanse udebljati se”

Kad se kapsaicin veže za TRPV1, naše tijelo otpušta endorfine, prirodna sredstva protiv bolova, čije djelovanje sliči onome opijata. Endorfini povećavaju i brzinu metabolizma pa je Jeya Henry sa Sveučilišta Oxford Brookes, detaljnije proučavajući ovo svojstvo endorfina, otkrio da ljudi koji redovito konzumiraju čili imaju manje šanse udebljati se.

Iako se kuhanjem mijenjaju neke tvari koje sadrži čili, Henry navodi kako "za kapsaicin nema razlike - jeli ga sirovog ili kuhanog, on uvijek peče dvaput - jednom kad ga jedemo i kasnije kad napušta tijelo".

"Od potencijalnih zdravstvenih dobrobiti, analgetička aktivnost kapsaicina povijesno je poznata diljem mnogih kultura u svijetu, a ujedno je i jedna od rijetkih namirnica koje bih za tu svrhu preporučila pacijentima. Antiviralne dobrobiti vjerojatno nisu direktno povezane s kapsaicinom, nego pročišćavanjem sinusa, analgetičkim učincima ili, možda, visokim razinama vitamina C. Karotenoidi u čiliju bogat su izvor antioksidansa, a narančaste i crvene čili papričice imaju velike količine provitamina A", pojašnjava O'Connell.

"Ljudi koji se žele okoristiti zdravstvenim dobrobitima koje čili nudi, trebali bi izbjegavati tablete koje sadrže jedan ili vrlo malo aktivnih sastojaka i jesti prirodne papričice. Sigurna sam da ćemo se u sljedećih nekoliko godina uvjeriti kako je upravo mješavina izomera, konjugiranih formi, intermedijara itd. u tzv. bioaktivnim tvarima mnogih 'medicinskih' biljaka, odgovorna za učinke koje ljudi već tisućljećima cijene i iskorištavaju", zaključuje O'Connell.

 

Izvor: Prevedeno s dopuštenjem Royal Society of Chemistry


 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?