| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 22.01.2010 14:01:00

DiprotodonDvojica australskih znanstvenika tvrde da su uspjeli dokazati kako su ljudi, a ne klimatske promjene, zaslužni za izumiranje predstavnika australske megafaune - divovskih tobolčara, gmazova i ptica neletačica, prije 40.000 godina.


U studiji objavljenoj u časopisu Science,  autori navode kako su nove metode datiranja fosila pokazale da su ljudi i megafauna koegzistirali još relativno kratko nakon što su ljudi naselili Australiju, što podupire ranije argumente da je lov doveo do izumiranja ovih vrsta velikih dimenzija.

Naime, Richard 'Bert' Roberts i Barry Brook tvrde da nove metode izravnog datiranja kostiju i zuba izumrlih vrsta pokazuju da ne potječu svi fosili megafaune i oruđe aboridžina iz istog vremenskog perioda, kako se mislilo. "Debate oko razloga izumiranja vrsta u kasnom pleistocenu traju već više od 150 godina, a znanstvenici uglavnom zauzimaju jedan od dva oprečna stava: da su odgovorne klimatske promjene ili dolazak ljudi", pojašnjava Brook.

"Australija je kolonizirana u vrijeme relativno blage klime, što ide u prilog teoriji da su ljudi uzrokovali izumiranja", nastavlja. No jedno australsko nalazište, Cuddie Springs, isticalo se kao argument koji podupire suprotnu teoriju. Naime, fosili divovskih klokana, ptica i roda Diprotodon (najvećeg tobolčara (veličine nosoroga) koji je ikad živio u Australiji) pronađeni su u istom sloju sedimenta kao i kameno oruđe ljudi, što je neke znanstvenike navelo na izjave o "nepobitnim dokazima" dugog preklapanja života ljudi i megafaune.

Profesor Roberts, glavni autor novog istraživanja, kaže kako izravno datiranje fosila pokazuje da su se artefakti i fosili megafaune na nalazištu Cuddie Springs miješali tijekom više tisuća godina, dugo nakon što su divovske životinje umrle.

"Ljudi su u Australiju došli prije između 60.000 i 45.000 godina te je upravo njihov utjecaj vjerojatni pokretač izumiranja, bilo kroz lov ili promjene u staništu", zaključuje.  

 

Izvor:  Eureka Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?