Pametan? Možda. Duhovit? Možda. Koja je definicija duhovitosti i može li se ona uopće definirati? Može li se mjeriti inteligentna duhovitost? U kojoj mjeri duhovitost i humor utječu na život? Koji je smisao života? Ima li života u svemiru? Je li četvrti nastavak Batmana stvarno najgori film u povijesti?

Na neka pitanja nikada nećemo doznati odgovor. Teško je, znam. I ja sam se izgubio - četvrti nastavak Batmana, najgori? Da baš, ima i gorih filmova. No opet, možda  nekome taj film i jest najgori, možda je nekome groteskan, nekome je pak žalostan...mogli bi debatirati o tome unedogled.

Prvo moramo ustanoviti razliku između smiješnih i duhovitih ljudi. Netko može biti smiješan po prirodi, dakle smiješna je sama njegova pojava, dok duhoviti ljudi pak mogu i ne moraju u određenim trenucima biti duhoviti. No vratimo se ipak na temu. "Dokazano je da veza između humora i inteligencije ne postoji, a sama inteligencija sastoji se od puno komponenata", kaže Victor Raskin, profesor engleskog i lingvistike pri Sveučilištu Purdue. Prema tome, inteligentni ljudi mogu i ne moraju biti smiješni, dok isto vrijedi i za manje inteligentne. Spustimo se stoga stepenicu niže i postavimo si pitanje - što je uopće kod čovjeka okidač koji pokreće ''napad'' smijeha? Alistair Clarke, evolucijski teoretičar, u svojoj knjizi The Pattern Recognition Theory of Humour pojašnjava: ''U određenom trenutku, mozak spozna događaj koji na njega djeluje kao nešto nepoznato, iznenađujuće, a kao rezultat te spoznaje javlja se u čovjeku osjećaj da je nešto smiješno. Ljudski mozak ne percipira određenu situaciju kao smiješnu, nego niz prijašnjih sličnih događaja utječu na to da određenu situaciju smatramo smiješnom ili ne.'' Dakle, različite osobe mogu istu situaciju doživjeti na različite načine, odnosno smatrati ju smiješnom ili ne.

Općenito, biti duhovit nije uopće lako, a još je teže definirati što je smiješno, a što nije. Dosadašnja istraživanja tek pokušavaju utvrditi koji se dio mozga aktivira kad u određenom trenutku nešto smatramo smiješnim. Zabilježeni su slučajevi u kojima ljudi koji su imali određene povrede mozga neke događaje koje su prije smatrali smiješnima više ne smatraju, a ima čak i slučajeva u kojima pojedinac u potpunosti više nije u mogućnosti percipirati smiješne situacije kao takve, dakle u potpunosti gubi smisao za humor. Stravično.

Kristofor McCartys sa Sveučilišta Northumbria proveo je istraživanje koje  pokazuje da muškarci koji su duhoviti imaju veći uspjeh kod suprotnog spola, budući da ih žene smatraju pametnima i iskrenima te drže da predstavljaju bolju priliku za dugotrajne veze. Analizom trideset studija objavljenih u časopisu "Journal of Happiness Studies" utvrđeno je da ljudi koji su veseli i vedri ne samo da su manje podložni bolestima, nego žive duže od svojih vršnjaka, možda i zato što su manje zabrinuti za svoje trenutne tegobe.

Zaključak je da nema zaključka. Svi bi htjeli biti smiješni, no duhovitost je očito rezervirana samo za neke ljude. Kroz svakodnevne životne situacije uvijek je lakše proći sa smiješkom na licu pa, ako već ne možete sami sebi uljepšati dan, nađite si nekoga tko će to obaviti umjesto vas. Univerzalan humor ne postoji, dakle ono što jedni smatraju  smiješnim drugi ne moraju. Uostalom, uvijek će postojati ljudi kojima je serija ''Svi vole Raymonda'' bolja od ''Seinfelda'' (znate tko ste).

Izvor:  Eureka Science News