| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 11.02.2010 23:02:00

mungos Europska komisija nabrojila je čak 11.000 stranih životinjskih i biljnih vrsta koje već čine ili će činiti štetu prirodnom staništu,  vrstama i ekonomiji. Ovi "stranci", nažalost, nisu od onih koji doprinose biološkoj raznolikosti, već je ugrožavaju.


Širenje invazivnih vrsta jedan je od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti u svijetu. Primjerice, u Europu unesene invazivne vrste sjevernoameričkih i azijskih slatkovodnih rakova ugrožavaju i istiskuju autohtone vrste. Invazivne vrste agresivnije su u borbi za prostor i hranu, a ponekad su i nositelji bolesti koje su uzrokom masovnog ugibanja autohtonih populacija.

Aljoša Duplić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode kaže da je "teško odabrati 10 najinvazivnijih", no najpoznatije invazivne vrste životinja po njegovoj bi procjeni bile:

1. Tigrasti komarac (Aedes albopictus)
2. Raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha), školjkaš 
3. Bodljobradi rak (Orconectes limosus)
4. Babuška (Carassius gibelio), riba
5. Sunčanica (Lepomis gibbosus), riba
6. Gambuzija (Gambusia holbrooki), riba
7. Mungos (Herpestes javanicus)
8. Nutrija (Myocastor coypus)
9. Divlja svinja (Sus scrofa) na jadranskim otocima
10. Crni somić (Ameiurus melas), riba

Među njima, kao dobar primjer ekonomske štetočine, Duplić izdvaja školjkaša, raznoliku trokutnjaču, prenesenu iz područja Kaspijskog jezera. Ona se posebno širi na području Drave, gdje stvara velike monokulture koje je gotovo nemoguće ukloniti. Ronioci ih stoga moraju periodično skidati s kanala oko turbina gdje nanose velike štete.

Mungos je primjer zvijeri koji je unesen kako bi istrijebio zmije, no nakon njegova uklanjanja, bez prirodnih neprijatelja, ovaj je predator počeo tamaniti manje sisavce, ptice i njihova jaja remeteći biološku ravnotežu otoka kao što je Mljet.

Nutriju su u Europu uvezli radi uzgoja krzna, no ona se proširila i u prirodu te danas, osim što uzrokuje promjene u ekološkom sustavu, potkopava riječne nasipe i tako doprinosi većem riziku od poplava.

Što je neki ekološki sustav nezdraviji pod većim djelovanjem čovjeka, to je broj invazivnih vrsta veći. Naime, djelovanje čovjeka oslabljuje mikroraznolikost staništa i tako, između ostalog, krči put stranim predatorima. Hrvatska ima relativno dobar ekosustav, no onaj vodeni, posebno crnomorskog sliva, je ugrožen. Kanaliziranje rijeka i betoniranje korita uništava autohtone zajednice jer se uništavaju mikrostaništa. Stranim vrstama lakše je tada prodrijeti na takvo nezdravo područje.

Igor Boršić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode kaže: "Na preliminarnom popisu stranih invazivnih vaskularnih biljaka u Hrvatskoj nalazi se 64 vrste i podvrste, od kojih je teško izdvojiti one najinvazivnije."

Međutim, prema nekoj subjektivnijoj procjeni i prema ekološkom i ekonomskom utjecaju te utjecaju na zdravlje ljudi, prvih deset najinvazivnijih bile bi (abecednim redom):

1. Pajasen (Ailanthus altissima) - porijeklom iz Azije
2. Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) - porijeklom iz Sjeverne Amerike
3. Čivitnjača (Amorpha fruticosa) - porijeklom iz Sjeverne Amerike
4. Cigansko perje (Asclepias syriaca) - porijeklom iz Amerike
5. Bodljasta tikvica (Echinocystis lobata) - porijeklom iz Amerike
6. Kanadska vodena kuga (Elodea canadensis) - porijeklom iz Sjeverne Amerike
7. Japanski pridvornik (Reynoutria japonica) - porijeklom iz Azije
8. Mirisavi bagrem (Robinia pseudoacacia) - porijeklom iz Amerike
9. Srebrnolisna pomoćnica (Solanum eleagnifolium) - porijeklom iz Amerike
10. Velika zlatnica (Solidago gigantea) - porijeklom iz Sjeverne Amerike

"I još bih istaknuo dvije izrazito agresivne tropske zelene alge u Jadranskom moru, kaulerpe, Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa", dodao je.


Izvor: Net.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?