| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.02.2010 16:02:59

polje kukuruzaIstraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Missouriju pokazalo je da se sadnjom prijelaznih zona trava i drugih biljaka antibiotici iz gnojiva mogu uspješno filtrirati i razgraditi.


Prijelazne biljne zone (engl. buffer strips) već su se pokazale učinkovitima u osiguravanju kvalitete vode, kontroli erozije i očuvanju života divljih životinja oko poljoprivrednih površina.  "Zaštita u obliku vegetacije odlična je za reduciranje sedimenta, nutrijenata i herbicida iz površinskih slojeva tla. Naše istraživanje dokazalo je još jednu dobrobit takve prakse", izjavio je Keith Goyne, jedan od autora studije.

Istraživanje je proizašlo iz rastuće zabrinutosti oko upotrebe antibiotika u stočarstvu. Goyne  navodi kako, umjesto da se apsorbiraju u tijelu, od 30 do 80 posto svih upotrijebljenih antibiotika može završiti kao nusproizvod životinjskog organizma.  Kad se fekalijama gnoje polja s usjevima, antibiotici iz gnojivom obogaćenog tla mogu površinskim ispiranjem završiti u potocima, jezerima i rijekama.buffer strips

Iako su koncentracije antibiotika premale da bi predstavljale prijetnju za ljudsko zdravlje, postoji zabrinutost oko stvaranja novih sojeva bakterija otpornih na antibiotike koji se nalaze u tlu i vodama, što indirektno predstavlja prijetnju divljim životinjama, stoki i ljudima.

Ranija su istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Missouriju pokazala da prirodna biljna zaštita na poljima s usjevnim biljkama može filtrirati herbicide, fizički zarobljavajući sediment te hraneći mikroorganizme koji razgrađuju herbicide. Nedavno su proveli istraživanje kako bi utvrdili hoće li biljna zaštita odigrati sličnu ulogu u filtriranju antibiotika. Koristili su dva najčešće korištena antibiotika u veterini - sulfadimetoksin i oksitetraciklin, te zaključili kako su, prema očekivanjima, tla s nekoliko različitih vrsta biljne zaštite uspješno smanjila koncentraciju primjenjenih antibiotika. Goyne navodi kako je konačan cilj studije utvrditi koje su točno kombinacije biljnih vrsta i tipova tla najučinkovitije u filtriranju i razgradnji antibiotika.

Izvješće o istraživanju objavljeno je u časopisu Agroforestry Systems.

 

Izvor:  Eureka Science News

 


 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?