| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 02.03.2010 00:03:00

češnjakZnanstvenici sa Sveučilišta Ohio State osmislili su metodu analize urina i dizajnirali prvi test urina koji usporedno mjeri potencijalne karcinogene procese i s njima povezanu količinu pojedenog češnjaka.


Prema Earlu Harrisonu, jednom od autora studije, testom urina moguće je mjeriti dvije njegove komponente - jednu povezanu s rizikom od nastanka raka i drugu povezana s količinom češnjaka koju smo konzumirali. Pri tome je otkriveno da, što je veća razina markera koji označava koliko smo konzumirali češnjaka, manja je količna markera koji označava rizik od razvitka raka.

Znanstvenici koji su razvili metodu nadaju se kako će u budućnosti ovakva tehnika biti primjenjivana za zaustavljanje razvitka karcinogenih tvari, procesa kojemu najčešće prethodi izloženost nitratima, tvarima koje konzumiramo putem prerađenog mesa, pripravom hrane koja uključuja visoke temperature te putem vode zagađene industrijom ili poljoprivredom.

Oko 20 posto nitrata koje konzumiramo pretvara se u nitrite. Kaskadom daljnjih reakcija stvaraju se tvari koje se nazivaju nitrozamini, od kojih su mnoge povezane s nastankom raka. Iako i povrće sadrži nitrate, ranija su istraživanja pokazala da vitamin C u povrću smanjuje rizik pretvaranja nitrata u toksične komponente.

"Konzumacija 5 grama češnjaka po danu povezana je s najnižom razinom markera potencijalnih karcinogena"

Istraživanje je započeto u suradnji s malom skupinom dobrovoljaca koji su cijeli tjedan jeli hranu  koja nije sadržavala nitrate niti češnjak. Potom su dobili dozu natrijevog nitrata u obliku koji se ne može pretvoriti u toksičan oblik, no koji može predstavljati marker u urinu, ukoliko postoje potencijalno toksični procesi. Sudionici su potom dobili kapsule koje su sadržavale različite omjere češnjaka - 1, 3 ili 5 grama svježeg češnjaka ili 3 grama ekstrakta nešto starijeg češnjaka. Odvojena skupina sudionika primila je 500 miligrama vitamina C. Obje su formule primjenjivane sedam dana, a uzorci urina svih sudionika sakupljani su svaki drugi dan tijekom jednog tjedna.

Rezultati su pokazali da su sudionici studije koji su jeli češnjak imali manje koncentracije markera karcinogena od ljudi koji nisu konzumirali češnjak. Iako su razlike bile malene, konzumacija 5 grama češnjaka po danu povezana je s najnižom razinom markera potencijalnih karcinogena. Vitamin C imao je sličan efekt.

Harrison navodi i kako mehanizam djelovanja češnjaka još uvijek nije poznat, no provode se opsežna istraživanja na tu temu. Njegov savjet svim ljubiteljima češnjaka glasi: "Jedan češanj češnjaka obično teži između 1 i 5 grama. Ako volite češnjak i hranu koja ga sadrži, slobodno ga jedite koliko želite jer nema indikacija da će vam škoditi. Naprotiv, može Vam samo donijeti dobrobiti!"

Studija je objavljena u posljednjem izdanju časopisa Analytical Biochemistry.

 

Izvor:  Eureka Science News

 

 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?