| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 06.04.2010 12:04:00

hijenaDok dominantne jedinke zvuče stabilno i samopouzdano, hijene na nižim dijelovima hijerarhijske ljestvice stvaraju zvukove s mnogo više varijacija. Novo istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je i da se visina glasa spušta kako životinje stare.


U svijetu hijena, hipermaskulinizirane ženke (ženke s pretjeranom količinom sekundarnih muških spolnih karakteristika) dominiraju čoporom i postoji stroga hijerarhija među svim životinjama čopora. Stoga je ključna poruka koju jedinke u raznim kontekstima prenose putem različitih vrsta smijeha zapravo prikaz socijalnog statusa jedinki čopora.

"Smijeh dominantnih jedinki, u istraživanju nazvanih Kombo i Kadogo, bio je ustaljen i glasio je otprilike ovako: he - he - he - he, dok je smijeh jedinki postavljenih niže na hijerarhijskoj ljestvici promjenljiviji: he hi - ha - he," izjavio je Frédéric E. Theunissen, autor istraživanja i profesor psihologije pri Sveučilištu.

“Smijeh dominantnih jedinki glasi ovako: he – he – he – he, dok je smijeh podčinjenih jedinki promjenljiviji: he hi – ha – he"


Hijene se smiju kad su u sukobu s drugim jedinkama ili u stresnoj situaciji, poput one u kojoj ih čopor lavova progoni i tjera od lovine, ili kad se dominantna i podčinjena životinja bore oko lešine, tvrdi Theunissen.

"Smijeh hijene serija je kratkih 'staccato' zvukova koji se stvaraju u cilju negodovanja ili nekog drugog oblika izražavanja neslaganja sa situacijom. U vokalizaciji podčinjenih životinja, postoji određena frustracija ili stres koji se osjete u raznolikosti slogova u smijehu, dok je smijeh dominantnijih jedinki jednoličniji i stabilniji. Činjenice su to koje bi drugim hijenana u čoporu mogle koristiti kada procjenjuju je li ili nije isplativo surađivati s dotičnom životinjom."

Theunissen je otkrio skrivena značenja smijeha 26 hijena, snimajući njihove vokalizacije tijekom hranjenja pri Sveučilištu, a potom analizirajući promjene u glasanju koje je zabilježio. "Svaka je životinja jedinstvena i ima različite kvalitete glasa koje omogućavaju njezinu identifikaciju", pojašnjava i dodaje kako je "doista prekrasno raditi s ovim životinjama, ne samo zbog njihovih neobičnih socijalnih odnosa, već i zbog toga što su jedinstvene, glasne i prekrasne."

Studija je objavljena u časopisu BMC Ecology.

 

Izvor: Biology News Net


 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?