| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 12.04.2010 16:04:00

šiloŠila i njihovi rođaci, morski konjici, jedini su mužjaci koji u pravom smislu riječi zatrudne i rađaju. Oni su pripadnici porodice šiljogubaca (Syngnathidae) koji imaju doista specifičan način razmnožavanja. O čemu se točno radi, doznajte u nastavku.


Šila su rasprostranjena po cijelom svijetu, a posebno u tropskim i suptropskim vodama. Dugački su u prosjeku oko 7,5 cm i nalikuju razvučenoj verziji morskog konjica. Mužjaci posjeduju trbušnu vrećicu u kojoj nose embrio i hrane ga tijekom cijelog embrionalnog razvoja. Parenje počinje nakon dugog udvaranja prilikom kojeg ženka odlaže jajašca u trbušnu vrećicu mužjaka. Nakon poroda roditelji se još jedno vrijeme brinu o svojem potomstvu, no za razliku od svojih rođaka morskih konjica mužjaci šila nikada ne bi osvojili nagradu "Oca godine".

Nova saznanja znanstvenika sa Sveučilišta Texas A&M pokazuju da ponašanje mužjaka šila prema vlastitom potomstvu može varirati od potpune "ljubavi" pa sve do potpunog zapostavljanja. Znanstvenici Kim Paczolt i Adam Jones otkrili su, naime, da mužjak zaljevskog šila (Syngnathus scovelli) može biti brižan otac do samoga poroda, nakon kojega može odlučiti da sve to jednostavno nije vrijedno truda. Utvrđeno je da je ključni faktor odgovoran za takvo ponašanje - što otac osjeća prema majci. rod Syngnathus

Istraživači su proučavali mužjake zaljevskih šila kako bi saznali zašto neki njihovi potomci prežive, a neki ne. Rezultati pokazuju da se mužjaci kojima se posebno dopadaju njihove ženke bolje brinu o svojem potomstvu. Skoro u svakom slučaju mužjaci kojima se vlastite ženke nisu dopadale, nisu bili brižni očevi. Kim Paczolt pojednostavljuje takvo ponašanje na sljedeći način: "Ako se tati sviđa mama, tada i djeca dobiju više njegove pažnje."

Znanstvenicima takvo ponašanje nije u potpunosti jasno, no smatraju da postoji poseban odnos između mužjaka, ženke i njihovog potomstva. Paczolt smatra da nove spoznaje podržavaju nekoliko aspekata teorije spolne selekcije - ne samo da jedinke biraju svojeg partnera na osnovu više različitih značajki, već samo biranje može biti izraženo prije i poslije procesa parenja. Jedna takva značajka bitna za izbor partnera kod šila je veličina ženke. Mužjaci zaljevskog šila, naime, biraju za partnericu veću ženku. Ako mu se ona jako svidi, bolje će se brinuti za djecu.

Paczolt smatra da bi daljnja promatranja i istraživanja muške trudnoće kod šila znanstvenicima pomogla pri boljem razumijevanju evolucijskog razvitka trbušne vrećice kod porodice šiljogubaca jer se pokazalo da je cijeli fenomen muške trudnoće mnogo kompliciraniji no što se ranije smatralo.

Studija je objavljena u posljednjem izdanju časopisa Nature.

 

Izvor:  Eureka Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?