| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 10.05.2010 08:05:41

RibosomNova studija, objavljena u časopisu Cell otkrila je postojanje dosad nepoznatog genetičkog koda. Koja mu je uloga i potencijalna primjena u medicini, otkrijte u nastavku.


Svaka stanica u organizmu sadrži kopiju genoma cijeloga organizma u obliku sekvence deoksiribonukleotida, koja se naziva DNK. Stanice su sposobne prevesti neke od tih sekvenci u različite vrste proteina, nužnih za rast organizma, popravak oštećenih tkiva i opskrbljivanje energijom. Kako bi se pravilno izvršilo prevođenje (translacija) informacije iz DNK u proteine, stanice slijede određenu proceduru prema kojoj se genetički kod sadržan u slijedu nukleotida dekodira kako bi se od izvorne sekvence unutar molekule DNK načinio odgovarajući protein.

Istraživači Yves Barral, Gina Cannarozzi i Gaston Gonnet s fakulteta Eidgenössische Technische Hochschule Zürich i instituta Swiss Institute of Bioinformatics nedavno su otkrili "podkod" koji znanosti dosad nije bio poznat, a određuje BRZINU kojom će stanica stvarati svoje produkte.

Od sada će brzinu stvaranja produkata u stanici biti moguće “iščitati” samo na osnovu analize sekvence unutar DNK

Znanstvenici tvrde da su time "osigurali nova saznanja o mehanizmu dekodiranja u stanici, kao i o mogućnostima 'čitanja' informacija o brzini ekspresije gena izravno iz genomske sekvence."

Drugim riječima, za razliku od dosadašnjih skupih i dugotrajnih laboratorijskih eksperimenata kojima se dokazivala brzina stvaranja produkata u stanici, od sada će tu brzinu biti moguće "iščitati" samo na osnovu analize sekvence unutar DNK.

Novim spoznajama o genetskom "podkodu" znanstvenici će doznati više i o staničnim procesima na molekularnoj razini, prvenstveno na razini ribosoma, "specijaliziranih tvornica stanice" u kojima se događa prevođenje genetskoga koda.

Potencijalna primjena novoga otkrića mogla bi se naći i u važnim granama medicine. Naime, mnoge terapeutske tvari, poput inzulina, danas se proizvode koristeći strane domaćine, poput vrste Escherichia coli ili Saccharomyces cerevisiae. "Od sada bi se, poznavanjem novog "podkoda", postojeće genetičke informacije moglo "prepraviti" na način da se potakne i optimizira brzina stvaranja inzulina", tvrde stručnjaci.

 

Izvor:  Eureka Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?