Kad se naljutimo, povećava se brzina otkucaja srca, napetost arterija i produkcija hormona testosterona. Jače se stimulira lijeva polutka mozga, a stvaranje hormona stresa (kortizola) se smanjuje. Pokazalo je tako novo istraživanje Sveučilišta u Valenciji.

Istraživači, predvođeni Neusom Herrerom, potaknuli su osjećaje ljutnje 30 muškaraca koristeći u prvom licu jednine 50 fraza  koje odražavaju svakodnevne situacije koje mogu izazvati ljutnju. Prije i neposredno nakon izazivanja ljutnje, sudionicima studije mjerena je brzina otkucaja srca, napetost arterija, razine hormona testosterona i kortizola, aktivacija moždanih polutki, općenito stanje uma i subjektivan doživljaj emocije ljutnje.

Posebna pozornost u istraživanju posvećena je analizi asimetričnosti moždane aktivnosti prednjeg dijela mozga. Naime, prilikom proučavanja ove pojave koja se događa kada osjećamo cijeli niz emocija, postoje dva modela analize.  Prvi model vodi se principom da je prednja lijeva regija mozga povezana s pozitivnim emocijama, dok je desna strana povezana s negativnim emocijama. Drugi model pokazuje da je prednja lijeva regija mozga uključena u emocije povezane s bliskošću, dok je desna regija povezana s emocijama koje potiču udaljavanje (povlačenje). Pozitivne emocije, poput sreće, obično se povezuju sa sklonošću za bliskošću, dok se negativne emocije, poput straha i tuge, povezuju s povlačenjem.

No, ne ispoljavaju se sve emocije u skladu sa spomenutim modelima. Naime, pokazalo se da su ovi modeli  u slučaju emocija ljutnje kontradiktorni. Kad smo ljuti, umjesto da emociju ljutnje doživljavamo kao negativnu i od nje želimo "pobjeći", događa se upravo suprotno - pojačava se aktivnost lijeve moždane polutke te pokazujemo urođenu tendenciju približiti se uzroku ljutnje kako bismo se s njime suočili i eliminirali ga.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Hormones and Behavior.

Izvor:  Eureka Science News