| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 10.06.2010 14:06:44

sojaPokret usmjeren organskoj hrani trebao bi prekinuti neprijateljstvo prema genetički modificiranim usjevima i prihvatiti njihov doprinos održivoj poljoprivredi, izjavio je Gordon Conway, jedan od vodećih poljoprivrednih stručnjaka današnjice.


U intervjuu za list The Times Gordon Conway, profesor predmeta International Development pri Sveučilištu Imperial College London, kaže kako je zabrana GM usjeva u organskoj poljoprivredi osnovana na pretjeranom odbijanju sintetičkih proizvoda u poljoprivredi i pogrešnom shvaćanju da su prirodni načini uzgoja sigurniji i bolji za okoliš od metoda koje je stvorio čovjek. "Mnogi ljudi smatraju kako je priroda uvijek benigna, a čovjekovo je ponašanje upravo suprotno. To su čiste gluposti! Priroda je prepuna izimno otrovnih tvari", pojašnjava Conway.

Prema njegovu mišljenju, poljoprivrednici bi trebali koristiti najbolje od organskih metoda i najbolje od GM tehnologije kako bi maksimalizirali proizvodnju te istovremeno ograničili štete za ekosustave.

"Najviše me frustrira to što postoje stvarni potencijali za kombiniranje GM tehnologije i organskih pristupa. Kad bismo prevladali stavove o tome da GM usjevi na neki način nisu organski, napokon bismo mogli doživjeli stvarne dobrobiti."GM usjevi

Iako je proces stvaranja GM usjeva neprirodan, isto se može reći i za uzgoj brojnih vrsta biljaka i životinja od strane čovjeka tijekom povijesti. Obje metode, tvrdi znanstvenik, uključuju gene prirodnog porijekla, no genetičkim se inženjerstvom stvaraju usjevi sa značajnim prednostima.

Smatra se kako će do 2050. broj ljudi na Zemlji iznositi oko 9 milijardi te je, prema riječima profesora Conwaya, no i brojnih drugih znanstvenika u svijetu, doista nužno razmotriti povećanje korištenja GM usjeva kako bi se osiguralo dovoljno hrane za tako brojnu populaciju ljudi.  

 "Prema tome, krutost i slijepost pravila organske proizvodnje u budućnosti bi mogli raditi protiv održivog razvoja tako što će blokirati koristi novih tehnologija koje bi nam mogle pomoći", pojašnjava Conway.

"Umjesto da neprestano bruje o organskom, poljoprivrednici bi se trebali okrenuti održivom - bez obzira na porijeklo usjeva. Ako želimo održiv svijet, moramo koristiti prikladne tehnologije i ne toliko rigidne stavove i predrasude. Mislim da ćemo se 2050. godine nalaziti u zanimljivom hibridnom svijetu u kojemu ćemo izabirati tehnologiju jer je prikladna, a ne zbog mjesta s kojega je ona potekla", zaključuje.


Izvori: David Gutierrez / Natural News i Timesonline.co.uk

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?