| Korisne stranice | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 13.06.2010 17:06:00

Apodemus sylvaticus bosmiusJeste li znali da kod ljudi i drugih primata postoji više vrsta spermija i da je samo 1 % sperme primata i, naravno, ljudi stvarno dizajnirano za oplodnju jajne stanice? No, što je onda s ostalih 99 % sperme?


Ovaj tjedan odlučila sam vam predstaviti meni kao etologu jednu posebno važnu evolucijsku temu - seksualnu selekciju. Iako ću započeti s nešto specifičnijom temom unutar same seksualne selekcije, najprije bih vam objasnila glavne pojmove selekcije. Sama evolucija kao vremenski proces tijekom kojeg se razvijaju i specijaliziraju vrste živih organizama vođena je dvjema "silama". Jedna takva "sila" i sam ključ evolucije je prirodna selekcija i ukratko se može objasniti poznatom Darwinovom frazom "Survival of the fittest" (originalna fraza potječe od engleskog filozofa Herberta Spencera). Druga "sila" je seksualna selekcija i može se definirati kao natjecanje jedinki istog spola (uglavnom mužjaka) za posjedovanjem ili pristupom drugome spolu. Unutar seksualne selekcije biolozi danas razlikuju više tipova pa tako postoji intraseksualna selekcija ili sukobi unutar istog spola, najčešće sukobi mužjaka, a s druge strane postoji i odabir mužjaka na temelju njegovih kvaliteta, kada su ženke one koje najčešće biraju mužjake boljih osobina, poput izgleda ili veličine, što rezultira potomstvom s kvalitetnijim genetskim materijalom.Kukice na spermijima različitih vrsta glodavaca

Mužjaci koji se natječu za ženke kroz razne sukobe, poput direktne ili rituale borbe, unatoč prividnoj pobjedi, još uvijek nisu u potpunosti pobijedili. Zadivljujuće je da, nakon što je pobjednik dobio pristup ženki i s njom se pario, natjecanju još uvijek nije kraj. Naime, njegova pobjeda ne znači da će on biti i otac potomstva. Ukratko, ako se ženka pari u kraćem roku s više partnera, što je u prirodi česta pojava, i to posebice kod poligamnih vrsta životinja, natjecanje se nastavlja dalje i to na nivou spermija. Spermiji svih mužjaka koji su se parili s istom ženkom bore se za oplodnju jajne stanice. Spermiji se doslovno fizički natječu tko će prije stići do jajne stanice. U biologiji to zovemo natjecanje spermija. Razne vrste životinja razvile su zadivljujuće strategije koje omogućavaju vlastitoj spermi da oplodi jednu ili više jajnih stanica.

Jedan takav zapanjujuć primjer natjecanja spermija već sam spomenula u članku o mravima rezačima čija je sjemena tekućina otrovna za spermije drugih mužjaka te na taj način daje prednost vlastitoj spermi. No takvi primjeri postoje i kod sisavaca.

Kod štakora i miševa spermiji mogu razlikovati spermije drugih mužjaka i udružiti se u grupe sa svojim "rođacima-spermijima". Udružujući se i surađujući spermiji kao grupa plivaju brže i povećavaju svoje šanse u natjecanju za jajnu stanicu. Fascinirajuće je i još uvijek zagonetno na koji se način spermiji prepoznaju. Primjerice, jedna vrsta miša koju možete naći u šumama diljem Hrvatske i Europe, Apodemus sylvaticus ili obični šumski miš, također ima posebnu spermu. On, baš kao i drugi miševi i štakori ima spermije koji na glavi posjeduju malu kukicu s kojom se mogu doslovno zakvačiti za drugi spermij i formirati veću grupu (fotografija desno). Spermiji šumskoga miša mogu se udružiti u grupu ili, bolje rečeno, stvoriti cijelu kolonu od 100 spermija koja onda juri do jajnih stanica.

Sada bi već netko mogao pomisliti da ovo zvuči kao znanstvena fantastika, no ono što slijedi nije ništa manje začuđujuće. Naime, ni više ni manje, nego kod ljudi i drugih primata postoji više vrsta spermija, a samo 1 % sperme primata i, naravno, ljudi je stvarno dizajnirano za oplodnju jajne stanice. No, što je onda s ostalih 99 % sperme?  Ostala sperma je podijeljena na tzv. "spermije blokatore" i "spermije ubojice", također zvane i "spermije kamikaze". Spermiji blokatori dolaze u različitim oblicima i veličinama i grupiraju se da bi spriječili prolaz suparnikove sperme. Spermiji ubojice u glavi imaju otrov i plivaju uokolo dodirujući svaki spermij na koji naiđu tražeći suparnike, tj. tuđu spermu. Kad spermij ubojica prepozna spermij suparničkog mužjaka, on ispušta otrov i ubija ga. Nakon što spermij ubojica likvidira par spermija, potroši svu svoju energiju i umire.

Nadam se da ste sada dovoljno zainteresirani za temu seksualne selekcije koja sadržava još mnoštvo interesantnih primjera o kojima ću vam pisati u svojim sljedećim kolumnama.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Napisao Tema
jOli
Objavljeno: 13.06.2010 18:06  Obnovljeno: 13.06.2010 18:06
Aktivno sudjeluje
Pridružen: 22.11.2009
Iz:
Poruke: 31
 Odgovor: Spermiji ubojice
Spermij kamikaza

Pročitajte i...

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

Hrvatska znanost: svima otprilike jednako malo-
intervju s prof. dr. sc. Gordanom Rusak

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Kalendar događanja

Portal podupire

Iz stranih medija

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?

Suradničke stranice