| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 25.06.2010 16:06:59

Cattleya sp.One su kraljice među cvijećem. Osvojile su srca mnogih biljkoljubaca. Svojim nevjerojatno lijepim cvjetovima i osebujnim načinom života pokazuju nam kakva je sve bogatstva priroda u stanju proizvesti. Osim toga, odnos između kukaca i biljaka podigle su na jednu novu razinu - ljubavničku. Naravno, pričamo o orhidejama, ali krenimo redom.


Orhideje žive svugdje (osim u pustinjama i na ledenjacima), neke čak i iznad Arktičkog polarnog kruga. Možda ih ne doživljavate uvijek, budući da smo svi navikli na one prekrasne velike cvjetove kakve imaju orhideje koje kupujemo i držimo u našim domovima. Phalaenopsis sp.Te orhideje, od kojih je vjerojatno najpoznatiji Phalaenopsis (na fotografiji desno), su epifitske (žive na drugom drveću, između grana) i pojavljuju se u tropskim područjima. Imaju prekrasne velike cvjetove i velike kožnate listove te vrlo neobično korijenje. Sigurno ste se često pitali zašto orhideje moraju biti u prozirnim posudama, a ako i niste obraćali pažnju na to i stavili ih u keramičke ukrasne tegle, biljke su vam vjerojatno postale veoma žalosne, a možda su i uvenule. Naime, korijenje orhideja je zeleno, što znači da u sebi sadrži klorofil te da fotosintetizira, a za fotosintezu je neophodno Sunčevo svjetlo.

Neottia nidus –  avisVrste koje žive na našim područjima nemaju tako egzotične zahtjeve. One su terestričke (dakle, rastu iz zemlje) i nemaju korijenje koje fotosintetizira. Imaju gomolje koji podsjećaju na mošnje pa su prema tome dobile i ime (na grčkom órhis znači mošnja). Cvjetovi su maleni i teško ih je uočiti, osim ako točno znate što tražite. Također ih je teško kultivirati, budući da imaju specifične zahtjeve što se tiče tla na kojem rastu.

Osim prekrasnocvatućih orhideja, postoje i one koje nisu toliko ugledne te kada ih vidite, prva pomisao bi vam vjerojatno bila da su to neke osušene biljke koje ne zavrjeđuju previše pažnje. Međutim, one itekako zavrjeđuju vašu pažnju i divljenje, a primjerak takve vrste jest orhideja imenom Neottia nidus - avis ili ptičje gnijezdo (na fotografiji lijevo). Smeđe je boje zato što nema klorofila i ne fotosintetizira, nego raste u simbiozi s gljivicom uz pomoć koje se prehranjuje, a ime je dobila zbog razgranatog korijenskog sustava koji podsjeća na ptičje gnijezdo.Ophrys sp.

Cvijet ovih prekrasnih biljaka građen je na poseban način. Orhideje su iskoristile pohotnost kukaca te su jednu laticu pretvorile u mednu usnu koja oponaša izgled zatka kukaca. Kada neki kukac oprašivač, željan ljubavnog zanosa, leti po livadama u potrazi za svojom srodnom dušom i spazi orhideju, vjerojatno naivno pomisli da je pronašao ljubav svog života. Još ako ta orhideja ispušta dodatne mirise, kukac je ostvario smisao svog života. Dok pokušava zavesti orhidejinu usnu, na glavu ili abdomen mu se zalijepe polinariji puni peludi, koji su sada spremni za odlazak do novog cvijeta. Budući da je orhideja glumila "hard to get"  ženku, kukac odlazi dalje u potrazi za svojom srodnom dušom te na novom cvijetu dolazi do oprašivanja, jer je sa sobom donio polinarije prethodne orhideje.

Prema podacima baze podataka Flora Croatica, u Hrvatskoj su prisutne 174 vrste iz porodice orhideja, a najčešći su rodovi Ophrys (kokica; na fotografiji desno) i Orchis (kaćuni). Većina ovih vrsta je ugrožena jer rastu na jedinstvenim staništima, livadama koje polako nestaju. I zato kada vidite orhideju negdje, nemojte ju brati, nego joj se divite i pustite ju neka nastavi obmanjivati kukce.

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?