| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 26.06.2010 13:06:00

kokainOpojne droge nisu izum modernog doba. Sumerani su bili jedan od prvih naroda koji je poznavao psihoaktivno djelovanje mnogih biljnih vrsta i višestruko ih koristio. Od toga vremena pa do danas dosta se toga promijenilo, a masovna (zlo)uporaba droga, započeta u prošlom stoljeću, postala je ozbiljan problem širom svijeta.


Želeći upozoriti na taj problem, generalna skupština Ujedinjenih naroda 1987. godine proglasila je 26. lipnja "Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama".

No što je zapravo droga? Ako ćemo prihvatiti široku definiciju pojma koja kaže da je to svaka tvar koja nakon konzumacije mijenja normalne procese u organizmu, onda smo svi mi povremeni konzumenti droga. Sjetimo se samo jutarnje šalice kave i doze kofeina koju tada konzumiramo ili lijekova koji nam odnose bolove kada to zatrebamo. Problemi nastaju onda kada dođe do zloupotrebe i korištenja psihoaktivnih droga, odnosno kada se razvije ovisnost.

Posebno opasne vrste opojnih droga su heroin i kokain jer se odlikuju visokim stupnjem rizika za razvoj ovisnosti. Sve droge mijenjaju normalni proces prijenosa neurotransmitera u mozgu, primjerice potiču otpuštanje dopamina u različitim područjima mozga. Povećana razina neurotransmitera povezana je sa stvaranjem ugode koja se javlja kod uzimanja droge. Mozak se lako "navuče" na takvo promijenjeno stanje i tada nastupa začarani krug u kojem je osoba primorana uzimati sve veću dozu droge za postizanje stanja ugode. droga

No, ako ste se ikada zapitali zašto neki ljudi uopće probaju drogu ili pak postanu ovisnici, odgovor na ovo pitanje se možda krije u njihovim genima. Istraživanja pokazuju da su neki ljudi genetski skloniji da postanu konzumenti i ovisnici o drogama. U studiji koji su objavili znanstvenici Chuan-Yun Li i Xizeng Mao 2008. godine u časopisu PLOS Computational Biology više od 1.500 gena u ljudi dovedeno je u vezu s ovisnošću. Ovi znanstvenici su osnovali i KARG (Knowledgebase of Addiction-Related genes),  prvu bazu podataka koja se bavi upravo vezom gena i ovisnosti o drogama.

Procijenjeno je da genetski faktori doprinose riziku za razvoj ovisnosti od 40 do 60 %, a da ostatak čine okolišni faktori. Kontinuirani rad na podizanju svijesti javnosti i uključivanje svih aktera u rješavanje rastućeg problema ovisnosti može uvelike smanjiti ovaj rizik. Važno je zapamtiti da problem ovisnosti nije samo problem pojedinca, već cijeloga društva. Obilježimo stoga svi zajedno 26. lipnja, ali i svaki drugi dan,  životom bez droge jer droga oduzima život!

    

Izvori:

- Li CY, Mao X, Wei L (2008) Genes and (common) pathways underlying drug addiction. PLoS Comput Biol 4(1): e2. doi:10.1371/journal.pcbi.0040002

- http://karg.cbi.pku.edu.cn/

- http://www.wireheading.com/article/addiction.html

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?