| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 10.07.2010 12:07:59

Deepwater HorizonViše nije bitno tko je krivac za nesreću - ljudska greška, nekakav kvar ili jednostavno loša karma - ostaje činjenica da život u Meksičkom zaljevu (a možda i šire) više neće biti isti, barem ne idućih nekoliko desetaka godina.


Da se nije dogodila neviđena ekološka katastrofa, Deepwater Horizon je ime koje vjerojatno nikada ne biste čuli, a to bi bila samo jedna od mnogih naftnih platformi koje trenutno crpe naftu iz Zemljine unutrašnjosti. Više nije bitno tko je krivac za nesreću - ljudska greška, nekakav kvar ili jednostavno loša karma - ostaje činjenica da život u Meksičkom zaljevu (a možda i šire) više neće biti isti, barem ne idućih nekoliko desetaka godina. Deepwater HorizonPosljedice na ekonomiju su ogromne i šteta se već sada mjeri u milijardama dolara, ali životinjski i biljni svijet koji tamo živi ne zanima novac. Činjenica je da je tamošnji ekosustav jako narušen i bit će mu potrebne godine i godine da se oporavi, a neke vrste možda nikada niti neće.

Thomas Shirley, biolog koji se cijelu svoju karijeru bavi proučavanjem bioraznolikosti Meksičkog zaljeva, smatra da se nakon ove ekološke katastrofe život u zaljevu neće tako brzo vratiti na staro. Prije nego što se ekološka katastrofa dogodila, Shirley je sudjelovao u radu grupe od 140 znanstvenika iz 15 zemalja koji su napravili potpuni popis flore i faune Meksičkog zaljeva. Unatoč činjenici da se u tom području godinama intenzivno crpi nafta, pronašli su 15.700 vrsta biljaka i životinja. U području neposredno uz bušotinu iz koje trenutno curi nafta zabilježene su 8.322 vrste, od kojih je preko 1.200 bilo ribljih vrsta. Naravno, sada su se stvari zasigurno promijenile.

U razgovoru za Yale Envirnoment 360 Shirley je objasnio da se ekosustav sastoji od mnogih karika i da su sve ugrožene. Kakve će posljedice točno biti još nije poznato, pogotovo zato što mnoge direktno ugrožene životinje nikada nećemo niti vidjeti.

Ptice i kornjače prekrivene naftom koje dolaze na obalu samo su mali dio faune koja je ugrožena; većinu ptica nećemo niti vidjeti, uginut će i potonuti na dno prije nego uopće dođu do obale gdje bi imale priliku da ih spase.fitoplankton

No najveća opasnost prijeti malenim organizmima, koje ne vidimo, a znamo da su tamo i važna su karika morskog sustava.

Zooplankton i fitoplankton (na fotografiji lijevo) čini mnoštvo sitnih mikroskopskih životinja i biljaka koje svakodnevno migriraju kroz stupac vode i po nekoliko stotina metara. U tim svojim putovanjima prolaze kroz slojeve nafte, koja će zasigurno na njih utjecati. Naime, umjesto da energiju troše na rast i reprodukciju, troše ju na borbu s toksičnom naftom.

Životinje koje dugo žive, poput kitova i kornjača, imaju nisku stopu reprodukcije i potrebno im je dugo vremena da dosegnu spolnu zrelost. Jedna od takvih vrsta je Kempijeva želva (Lepidochelys kempii, na fotografiji desno) kojoj je potrebno 8 do 10 godina da bi se uopće počela razmnožavati. Najveći dio njezine populacije nalazi se upravo u Meksičkom zaljevu i ako velik dio jedinki nestane zbog ove katastrofe, oporavak čitave vrste teći će veoma polako.

Lepidochelys kempii

Iznimno je ugrožena i populacija od oko 1.600 ulješura (Physeter macrocephalus) koje žive u sjevernom dijelu zaljeva, a veći dio njihova teritorija nalazi se upravo tamo gdje se nalazi naftna mrlja. Ti najveći kitovi zubani svakodnevno vertikalno migriraju, tj. rone i do 400 metara u potrazi za svojom hranom - poput lignji i riba. Rone kroz slojeve nafte u potrazi za plijenom koji također migrira u stupcu vode. Postoji opasnost da izgube izvore hrane i da sama hrana bude onečišćena naftom (pa ju na taj način unesu u sebe) ili će biti direktno izloženi nafti zbog čestih zarona. Kao i kornjače, i ulješure imaju dug životni ciklus, koji bi se mogao usporediti s ljudskim. Prema tome, oporavak će zasigurno biti spor.

Za usporedbu, poznata katastrofa na tankeru Exxon Valdez  na Aljasci dogodila se prije 21 godinu, a njezine posljedice osjećaju se i danas. Tada je iscurilo "samo" 250.000 barela* nafte i to na površini, a dio nafte je još uvijek prisutan u okolišu, budući da se nije moglo sve očistiti. Procjenjuje se da svakodnevno iz bušotine Deepwater Horizon curi između 35 i 60.000 barela nafte, što je kao da se svakih tjedan do dva dogodi nova Exxon Valdez katastrofa.

Štete će se tek zbrajati, utjecaj na ekosustav će se procjenjivati godinama, a nadajmo se samo da će u kolovozu noćna mora konačno završiti. Na kraju ostaje pitanje jesmo li naučili lekciju ili je potreban neki novi Deepwater Horizon da nam proširi horizonte?

 

Izvor: Yale Envirnoment 360

________________________________________________

*1 barel iznosi oko 160 litara

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?