| Korisne stranice | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina

Datum objave: 14.07.2010 11:07:40

djetelinaPrema novom istraživanju Sveučilišta u Kölnu, ljudi koji imaju neki oblik talismana ili sretne amajlije često su bolji u izvršenju određenog zadatka jer im takva vrsta praznovjerja povećava samopouzdanje.


"Često pratim sportska događanja - čitam o njima, gledam televiziju i mnogo se informiram - i primjetila sam da mnogi sportaši vrlo često imaju 'sretne amajlije'. Michael Jordan nosio je hlačice svoje momčadi s fakulteta ispod NBA dresa, Tiger Woods nosi crvenu majicu na nedjeljnim natjecanjima (obično posljednjim i najvažnijim danima turnira). Stoga sam se pitala zašto to čine?", izjavila je Lysann Damisch koja je, zainteresirana ovom tematikom,  sa suradnicima Barbarom Stoberock i Thomasom Mussweilerom osmislila eksperiment kojime je testirala hipotezu da praznovjerje pomaže ljuidima u boljem rješavanju zadatka koji je pred njima.

U jednom od pokusa, sudionicima studije rečeno je da na testiranje ponesu svoje sretne talismane. Potom su im iste oduzeli kako bi predmete fotografirali. Ljudi su sa sobom ponijeli svakakve predmete - od starih plišanih igračaka do vjenčanog prstenja. Polovici sudionika predmeti su vraćeni prije početka testiranja, a drugoj je polovici rečeno da je došlo do tehničkih problema s opremom za fotografiranje te da će im predmeti biti vraćeni kasnije. Sudionici su tijekom testiranja rješavali memorijske igrice na računalu, a rezultati su pokazali da je zadatke bolje riješila skupina koja je sa sobom imala svoje talismane. Kasnijim je testovima utvđeno da je ta skupina imala više samopouzdanja i sigurnosti u svoj uspjeh, što ih je i potaknulo na bolje rezultate. Ljudi iz ove skupine postavili su si i veće ciljeve prilikom rješavanja igrice.

Naravno, i Michael Jordan je ponekad gubio. Samim time što posjedujete svoj 'sretni predmet' nećete zagarantirano uvijek biti bolji i uspješniji od drugih. No čini se kako u ovom slučaju praznovjerje zasigurno ne odmaže.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Psychological Science.


Izvor:  Eureka Science News

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Pročitajte i...

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

Hrvatska znanost: svima otprilike jednako malo-
intervju s prof. dr. sc. Gordanom Rusak

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Kalendar događanja

Portal podupire

Iz stranih medija

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?

Suradničke stranice