| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 19.07.2010 15:07:00

Alzheimerova bolestPrimjenom novih tehnologija, poput PET/CT-a, MR-a ili biomarkera, Alzheimerova bolest može se dijagnosticirati već u najranijoj fazi, i do deset godina prije pojave problema s pamćenjem i drugih simptoma bolesti.


Nove smjernice u dijagnosticiranju Alzheimera, koje preporučuju širu primjenu dijagnostičkih metoda koje su nam na raspolaganju, prezentirane su ovog tjedna na međunarodnom kongresu o Alzheimerovoj bolesti na Havajima. Cilj im je poboljšati liječenje zasad neizlječive neurodegenerativne bolesti koja se danas može usporiti lijekovima, osobito ako se s terapijom počne čim prije.starac

Alzheimerova demencija povezana je s patološkim procesima starenja i kako se čovjekov životni vijek produljuje, računa se da će do 2040. godine u svijetu biti više od 80 milijuna oboljelih od ove bolesti. Svake godine od nje u Europi oboli šest milijuna ljudi, a u Hrvatskoj je broj oboljelih 80.000.

Alzheimer se danas uobičajeno dijagnosticira tek kad pacijent dođe liječniku s evidentnim problemima u pamćenju koji mu već otežavaju svakodnevni život. To je nažalost uznapredovala faza bolesti, koja se djelomice može usporiti ili ublažiti lijekovima, ali s daleko manje uspjeha nego da je liječenje započelo u ranoj fazi bolesti.

Testiranjem bioloških markera u moždanoj tekućini pacijenta, koja se vadi punkcijom kralježnice, danas se s velikom točnošću može dijagnosticirati ova bolest i prije pojave kliničkih simptoma. U Hrvatskoj se, međutim, kao i u Europi i svijetu, takvo testiranje provodi samo u znanstvene svrhe.

Osim ove metode, svjetski stručnjaci preporučuju i PAT-skeniranje mozga, kojim se jasno može otkriti plak u mozgu koji je jedinstveni pokazatelj patologije Alzheimera. Primjenom ovih metoda dijagnosticiranja, procjenjuju stručnjaci, postojeći bi se broj oboljelih utrostručio, no farmaceutskoj bi se industriji omogućilo da razvije nove lijekove koji bi bolest mogli "napasti" u ranoj fazi.

"Ove bi pretrage apsolutno trebalo uvrstiti u rutinsku obradu bolesnika jer ranija dijagnostika znači bolji uspjeh liječenja. Njima treba obuhvatiti osobe iznad 65 godina koje imaju poteškoća s pamćenjem i čija okolina primjećuje da patološki zaboravljaju", smatra psihijatar Ninoslav Mimica, predsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest. Trošak pretraga za zdravstveni sustav, dodaje, bio bi daleko manji od troška smještaja i zdravstvene skrbi o osobama koje vremenom potpuno gube sposobnost samostalnog funkcioniranja.

 

Izvor: Ljerka Bratonja Martinović/Novi List

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?