Novo istraživanje o prehrambenim navikama Hrvata pokazuje da, ovisno o našim životnim stilovima, imamo dosta jasno izdvojena četiri segmenta potrošača. Najveći su „tradicionalisti“, slijede oni s „brzim tempom života“ (ukupno čine dvije trećine), zatim „nezainteresirani“ i konačno „zahtjevni“.
Danas prehranu naših građana karakterizira:
- oko 50% građana konzumira dnevno 3 obroka, oko 25% ima tek 2 obroka dnevno; još 15-tak posto ima do 4 obroka, odnosno, oko 6 posto ima do 5 obroka na dan;
- gotovo petina ispitanih uopće ne doručkuje!
- 84% ispitanika ima svaki dan topli ručak u toku radnog tjedna (92% vikendom);
- toplu večeru svaki dan konzumira 28% (vikendom 37%), a hladnu 35% ispitanih;
- oko 40% obitelji uvijek jede obroke zajedno i još oko 38% najčešće jede zajedno;
- u prosjeku 80% obroka se jede kod kuće; na dnevnoj i/ili tjednoj bazi najčešće se neki obrok kupi u pekarnici (37%), 20% ima mogućnost korištenja kantine na poslu / u školi, a po 10-tak posto ispitanih kupuje neke obroke na „fast food" kiosku ili restoranu / pizzeriji;
- od stranih kuhinja i dalje se najviše se preferira talijanska (bilo da se spravlja i konzumira kod kuće - 43% ili konzumira u / naručuje iz restorana - 31%); slijede francuska, meksička pa kineska kuhinja;
- za pripremu hrane danas se često troši suncokretovo (84%) te maslinovo ulje (51%), ali i mast životinjskog podrijetla (41%), maslac (31%) te margarin (26%);
- većina ispitanih konzumira sve vrste mesa (oko 90%);
- oko polovice ispitanika kuha svaki ili gotovo svaki dan. Oko 20 posto kuha tek jako rijetko; najpopularniji su obroci sastavljeni od povrća i mesa:
- bijeli kruh/pecivo spada u svakodnevnu hranu kod preko 50% ispitanih, crni/tamne kombinacije kruha nalaze se kod oko 30%, a integralni kruh kod samo 19% ispitanih.
- više od polovice ispitanih konzumira kolače i slatke kekse na dnevnoj i tjednoj bazi; čokolada i slični proizvodi se također često konzumiraju - gotovo 60 posto na dnevnoj/tjednoj bazi.
- učestala je i svakodnevna konzumacija kave (80%), mlijeka (54%), običnog jogurta (33%), sira (30%)...
- kada se analiziraju osnovne karakteristike hrane, na prvom je mjestu dobra kvaliteta namirnica i dobar okus ( po oko 95%), slijede niske cijene, domaće podrijetlo, bez umjetnih boja, brz umjetnih aroma (svaka po oko 65%), bez konzervansa i smanjenih masnoća ( po 56%), polovica navodi još važnost poznatog proizvođača/marke te organsko podrijetlo. Dvije najmanje važne karakteristike su strani proizvođač (11%) i atraktivno pakiranje (24%).
- događaju se i neke promjene u navikama prehrane ispitanika; jede se više voća i povrća, manje masnu hranu, manje suhu hranu ili „fast food", pije se više tekućine (za svaku karakteristiku se opredijelilo oko 25% ispitanih); po oko 15% ispitanih navodi još da općenito jede zdravije, da jede redovitije, jede manje kaloričnu hranu, manje slatku hranu, jede manje kruha, pije manje gazirana pića, manje piva, manje alkoholnih pića, manje kave...
Izvor: Monitor.hr
| 
