| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 27.07.2010 21:07:00

crocuta crocutaKao što je prošli put navedeno, ovaj je članak posvećen braći i sestrama u životinjskom svijetu. Ako vas je zadnji put iznenadilo koliko roditelji mogu biti okrutni, onda se pripremite na što su sve sposobna braća.

 


U prirodi postoje lijepi primjeri braća i sestara koji surađuju i pomažu si, no postoje nažalost i nešto okrutniji primjeri. Naime, između braća i sestara postoji određena konkurencija i oni se baš kao i drugi pojedinci bore za preživljavanje. Tako se među braćom primjenjuje Darwinova fraza: "Survival of the fittest".Crni  orao (Ictinaetus malayensis)

Jedan od najokrutnijih i najpoznatijih primjera je točkasta hijena (Crocuta crocuta). Ženke točkastih hijena rađaju mladunčad s već otvorenim očima i u potpunosti razvijenom čeljusti i zubima. Odrasle hijene su poznate po snažnim čeljustima koje imaju snagu od 800 kg/cm2 i namijenjene su za drobljenje kosti. Porod kod točkastih hijena traje dugo i jako je bolan pa tako u slučaju rađanja više mladunaca postoji duži period između prvorođenog i drugorođenog ili trećerođenog potomka. Od trenutka rođenja mladunčad se ponaša jako agresivno i često se događa da prvorođeni odmah ubije svojeg drugorođenog brata ili sestru. Interesantno je da rijetko dolazi do ubojstva kada se rode brat i sestra, no kada su u leglu mladunčad istog spola tada svađa skoro uvijek završava smrću jednoga mladunca. Agresivnost mladunaca uzrokovana je povišenom razinom testosterona kod ženki točkastih hijena. Same ženke su maskulinizirane, i to do tih mjera da su fizički duplo veće od mužjaka i dominiraju cijelim čoporom. Za to je odgovorna visoka razina testosterona koja utječe na mladunčad još u maternici.

Bubulcus ibisAgresivno ponašanje među braćom poznato je i kod ptica. Ženka crnog orla (Ictinaetus malayensis, na fotografiji desno)  polegne točno dva jaja. Od dva izlegla ptića nažalost uvijek preživi samo jedan. Jači i veći ptić, i to najčešće onaj koji se prvi izlegao, ubija svoga brata ili sestru. Nekada je to u obliku direktnog napada i svakodnevnog kljucanja po bratu dok ga ne ubije ili izbaci iz gnijezda, no nekada i indirektno gdje veći ptić uskraćuje hranu manjem dok on ne umre od izgladnjelosti. Ubijenog ptića brat ili sestra ne pojede, no događa se da ga roditelji nakon smrti pojedu. Danas takvo ponašanje još uvijek nije u potpunosti objašnjeno i sam razlog ubojstva mlađeg brata ili sestre ostaje nepoznat. Poznato je da agresivno ponašanje većeg ptića traje samo jedan određeni, početni, period. Tako kada se slabijeg ptića makne iz gnijezda i ponovno vrati nakon mjesec dana onaj jači više nema problema s njim i roditelji bez problema othrane oba ptića.

Takvo ponašanje poznato je i kod mnogih drugih ptica koje legu više jaja, kao npr. čaplja govedarica (Bubulcus ibis, na fotografiji lijevo). Tu se događa da prvi ptić često ubije drugu braću, i to posebice kod oskudice hrane. No ubijanje braće ne javlja se samo kod ptica i sisavaca, već je poznato i kod riba i kukaca. Parazitske ose polažu jaja u domaćina, a kada se ličinke izlegnu, najjača ličinka ubija svu ostalu braću. Još fascinantniji su morski psi kod kojih već embriji u maternici jedu jedan drugoga.

Iako je ova tema, kao i prošla, tužnije prirode, sljedeći put ću pisati o nešto ljepšim primjerima iz preživljavanja u životinjskom svijetu, poput kooperacije i pomaganja između članova obitelji.

 

Više o hijenama pročitajte u člancima "Smijeh hijena odraz socijalnog statusa i dobi životinje" i "Hijene izvrsne u rješavaju problema".

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?