Crveni panda (Ailurus fulgens), poznat i pod imenom mali panda, vrsta je sisavca koji obitava na jugoistoku Azije, a brojnost mu se u posljednjih pola stoljeća drastično smanjila. Pročitajte više i doznajte kako se možete uključiti u njezino očuvanje.

Crveni panda spada u zasebnu porodicu Ailuridae i jedini je njezin živući predstavnik s dvije podvrste. Sam naziv panda ljude najčešće asocira na velikog pandu, vrstu koja pripada porodici medvjeda, potpuno drugoj taksonomskoj skupini. Manje poznata činjenica je da je veliki panda otkriven čak 48 godina nakon crvenog pande.

Svojim kestenjasto crvenim, gustim krznom na leđima te crnim trbuhom i nogama jako se dobro skriva u umjerenim šumama na području Himalaja. S duljinom tijela do 70 cm i repa od oko 50 cm, crveni panda neznatno je veći od domaće mačke. Gotovo 90% dnevnog unosa hrane sačinjava mu bambusovo lišće. Osim toga crveni pande hrane se još i korijenjem, lišajevima, ptičjim jajima, sitnim kralješnjacima, kukcima i ličinkama. Žive u srodstvenim grupama od 3 do 5 jedinki ili samostalno, na teritoriju koji obilježavaju mirisom. Aktivni su najčešće u sumrak i noću, ali nisu isključene ni aktivnosti u drugo doba dana.

Crveni panda nastanjuje isključivo područje jugoistočne Azije s razdvojenim populacijama na prostorima Nepala, Indije, Butana, Mijanmara i južne Kine.

Danas se nalazi na popisu ugroženih vrsta i to zbog fragmentacije staništa, sječe šuma, njihove prenamjene, krivolova i trgovine. Staništa se uništavaju radi izgradnje cesta, korištenja drveta za ogrjev ili građevinski materijal, livada za ispašu domaćih životinja.

Stoga su zaštićeni na svim područjima rasprostranjenosti, od kojih se većina nalazI u Kini (35), Indiji (20), Butanu (5) i Nepalu (8).

Treba naglasiti da danas broj crvenih pandi nije potpuno poznat, ali se procjenjuje na oko 13000-17000 jedinki u divljini. Sam broj možda nije od velikog značaja, ali zastrašuje činjenica da se populacija u posljednjih 50 godina smanjila za 40% i da su potpuno izumrle u 5 provincija. Teško se oporavljaju od pada populacije jer se ne razmnožavaju često, dugo im je razdoblje graviditeta (oko 135 dana), imaju mali broj mladunaca, sporo rastu i dostižu spolnu zrelost tek nakon 18 mjeseci starosti.

Zoološki vrtovi diljem svijeta, njih čak 80, sudjeluje u programu zaštite crvenih pandi. Prati se njihovo ponašanje, znaju srodstveni odnosi, donose odluke koje jedinke bi se trebale međusobno pariti, a koje ne. Sve to je u sklopu programa EEP (European Endangered Species Programme) koji se bavi uzgojem životinjskih vrsta u zoo vrtovima. Zoološki vrt Zagreb također sudjeluje u tom programu i u sklopu njega je prije godinu i pol dobio ženku iz zoološkog vrta iz Francuske. Nakon uspješnog razmnožavanja, mladunče, mlada ženka Shang po preporuci EEP koordinatora odlazi u zoološki vrt u Zürichu.

Zoološki vrtovi aktivno sudjeluju i u istraživanju vrste, izmjeni informacija sa stručnjacima na terenu, edukaciji šire javnosti i financijskoj pomoći programa zaštite u prirodi.

Stvaranje uvjeta najpovoljnijih za životinju moguće je samo kroz dobro poznavanje njene biologije i ponašanja u njezinu prirodnom okruženju. Znanje o životinjama prikupljeno na terenu od iznimne je važnosti za ljude koji brinu o crvenim pandama u zatočeništvu. Povezivanje organizacija i međusobna suradnja daju najbolje rezultate. Neke je životinje lako uzgojiti u zatočeništvu i za to su potrebni minimalni uvjeti, no crveni panda nije jedna od takvih vrsta.

Jedna od važnijih organizacija "s terena" zove se "Red Panda Network" čiji projekti se bave preživljavanjem crvenih pandi u divljini, kroz očuvanje njihovog staništa. Djeluje kroz edukaciju lokalnog stanovništva, njihovo uključivanje u programe zaštite te kroz edukaciju šire javnosti.

Jedan od važnih ciljeva im je i uspostavljanje zaštićenog područja u istočnom Nepalu (Panchthar-Ilam-Taplejung Red Panda Protected Forest) koji bi time postao i prvo zaštićeno područje posvećeno isključivo toj vrsti. U njemu obitava 25% populacije nepalskih pandi, a uz to, navedeno je područje važno zbog velike biološke raznolikosti, jedne od najvećih na svijetu. Nakon Nepala, plan je proširiti program i na druga područja na kojima obitavaju crvene pande (Indija, Kina, Butan i Mijanmar). Ovoj organizaciji možete pomoći financijski, čime postajete njezin član, i na način da posvojite jedinke, volontirate ili sudjelujete u putovanjima u njihovoj organizaciji.

Edukacija, kao najvažniji od svih elemenata zaštite, najlakša je kroz zabavu, igre i radionice koje na jednostavan i nenametljiv način uče djecu, ali i odrasle osnovnim prirodnim vrijednostima. Ako posjetite Zoološki vrt grada Zagreba i vidite tu lijepu životinju, naučite nešto o njoj, možda ćete se i vi poželjeti uključiti u njezinu zaštitu i zajedno s organizacijom "Red Panda Network" širiti poruku o potrebi njihove zaštite.

"Spread the Word!"

Autorice članka: Jelka Škoton i Iva Biškup (Zoološki vrt grada Zagreba)