| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 02.08.2010 11:08:59

ambrozijaPonekad se možete ugodno iznenaditi kad čujete od nekoga tko nema nikakve veze s prirodom ili biologijom da vas veoma točno informira o početku cvatnje određenih biljaka poput ambrozije, topole, lipe ili nekih drugih vjetrom oprašujućih biljaka. Od kada su to neugledne biljke poput ambrozije postale popularne? Zašto je odjednom postao zanimljiv životni ciklus stabala u parkovima koja inače služe samo zato da bi nam pravila hlad tijekom toplih sunčanih dana?


Odgovor je veoma jednostavan - naime, botanika nije preko noći postala veoma popularna, već su ljudi postali alergični na određene biljke. Alergija je, drugim riječima, preosjetljivost na određene tvari koje su u okolišu uobičajene. ambrozijaMeđutim, kada te tvari počnu izazivati reakcije našeg imunološkog sustava, nazivamo ih alergenima. Alergeni mogu biti različiti, od životinjskih produkata (vuna, krzno...), lijekova i hrane, pa sve do polena koji proizvode biljke. 

Za razliku od alergija na hranu ili lijekove s kojima se moramo boriti cijele godine, alergije na biljke su aktualne samo za vrijeme vegetacijske sezone, točnije tijekom perioda kada biljke cvatu. U ovim ljetnim mjesecima, osim cvatnje raznih vrsta iz porodice trava (Poaceae), najpoznatija i najopasnija biljka je već spomenuta ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), u narodu poznata još i kao pelinolisni limundžik. Latinsko ime vrste artemisiifolia znači da ima listove slične pelinu, dok je glamurozno latinsko ime roda (ambrozija je bila hrana grčkih bogova) vjerojatno jedina od rijetkih pozitivnih strana ove biljke.

Cvijet ambrozijeOva jednogodišnja zeljasta biljka pripada najbrojnijoj biljnoj porodici - glavočikama (Asteraceae), autohtona je za područje sjeverne Amerike, a unesena je na područje Europe i Japana gdje je postala invazivna vrsta. Budući da je jak kompetitor (što znači da se jako dobro prilagođava različitim staništima), u odnosu na druge biljke opasna je te se brzo širi. Zbog toga ugrožava autohtone biljke isto kao i poljoprivredna zemljišta gdje je kao korov dosta zastupljena. Ključ njezina opstanka je ono što je najopasnije za zdravlje ljudi. Naime, ambrozija proizvodi velike količine polena koji se prenosi vjetrom za koji se smatra da je jedan od najjačih alergena. Razlog tome je građa polena koji, kada ga dovoljno uvećamo (fotografija desno), izgleda kao loptica prepuna sitnih bodlji. Kada taj polen dođe u kontakt sa sluznicama dišnih organa, može ih jako nadražiti te dolazi do alergijske reakcije. Osim kod ljudi, može izazvati i jake alergijske reakcije kod životinja. Iako ambrozija cvate (fotografija lijevo) od početka kolovoza do kraja listopada, najopasniji period je od sredine kolovoza do sredine rujna, jer je tada u zraku prisutna viska koncentracija peluda.ambrozija  polen

Protiv ambrozije najbolje se boriti njezinim sustavnim uništavanjem. Možda to zvuči drastično, međutim ova biljka nikada nije niti trebala biti na ovim područjima, budući da je donesena slučajno s drugog kontinenta. Osim što iz godine u godinu predstavlja sve veću opasnost za ljude (što ima više ambrozije, bit će i više alergija kod ljudi), veoma je snažan korov te uzrokuje velike štete poljoprivrednicima. Također, zbog svog invazivnog karaktera prijetnja je bioraznolikosti naše zemlje jer ugrožava naše autohtone biljke koje se vrlo često ne mogu boriti s njom.  U mnogim europskim zemljama postoje zakoni prema kojima se ambroziju treba uništavati. U Hrvatskoj postoji slična Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije iz 2007. godine prema kojoj su svi koji posjeduju ili koriste nekakvo zemljište te osobe koje su ovlaštene za upravljanje javnim površinama dužni uništavati ambroziju tijekom vegetacijske sezone.

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?