| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 04.08.2010 14:08:57

Bathophilus indicus (foto: Julian Finn, Museum Victoria)Prvi se puta u ljudskoj povijesti dogodila znanstvena suradnja ove tematike. Presedan u obliku objavljivanja 25 ključnih geografskih područja važnih za život u oceanima realiziralo je 360 znanstvenika, što je rezultiralo najopsežnijim popisom živoga svijeta u moru dosad. Istražite više!


Radeći na dosad najopsežnijem i najstručnijem znanstvenom odgovoru na pitanje "Tko sve živi u moru?" znanstvenici iz organizacije Census of Marine Life objavili su geografsku raspodjelu i biološku raznolikost vrsta na 25 ključnih oceanskih područja svijeta - od Antarktika, preko umjerenih i tropskih mora, sve do Arktika. Objavljena studija rezultat je prikupljanja znanstvenih podataka tijekom nekoliko stoljeća i njihove usporedbe s najnovijim podacima koje je Census proveo posljednjih deset godina.

Cilj istraživanja objavljenog u sklopu više studija u časopisu PLoS ONE, kako navode njezini autori, bio je stvoriti znanstvenu osnovu za mjerenje promjena koje će u budućnosti uzrokovati čovjek i prirodni događaji.

U istraživanje je bilo uključeno preko 360 znanstvenika diljem svijeta, a utvrdili su da su vode oko Australije i Japana, koje se pojedinačno sastoje od gotovo 33.000 vrsta organizama, daleko biološki najraznolikije. morski pužSlijede ih vode oko Kine, Sredozemno more i Meksički zaljev, što daje popis 5 morskih staništa s najraznolikijim vrstama dosad poznatima čovjeku. Međutim, "inventura" vrsta, unatoč desetogodišnjem radu,  nije dovršena te se nastavlja u nekim područjima poznatima po bioraznolikosti, kao što su vode oko Madagaskara, Indonezija i Arapsko more.

Otkriveno je i da se broj poznatih vrsta organizama u 25 regija kreće između 2.600 i 33.000, s prosjekom od oko 10.750, a raspodijeljene su u 12 skupina:

     19% Crustacea (rakovi),

     17% Mollusca (mekušci - lignje, hobotnice, školjkaši, puževi...)

     12% Pisces (ribe)

     10% Protozoa (jednostanični mikroorganizmi)

     10% Algae (alge) i drugi organizmi nalik biljkama

     7% Annelida (kolutićavci)

     5% Cnidaria (žarnjaci - moruzgve, meduze, koralji...)

     3% Platyhelminthes (plošnjaci)

     3% Echinodermata (bodljikaši - zvjezdače, ježinci, morski krastavci...)

     3% Porifera (spužve)

     2% Bryozoa (mahovnjaci)

     1% Tunicata (plaštenjaci - primjerice, mješčićnica).

Chauliodus sloani (foto: WorldFish Center - FishBase)

U prosjeku, čak petinu vrsta čine rakovi koji, zajedno s mekušcima i ribama, sačinjavaju polovinu svih poznatih vrsta diljem 25 regija.

Ovdje biste se mogli zapitati kojoj je skupini pripala većina najpoznatijih morskih životinja, budući da je nema u gore navedenom popisu. Preostali dio znanstvenog popisa, naime, čine drugi beskralješnjaci (5%) i drugi kralješnjaci (2%) - kitovi, morski lavovi, tuljani, morske ptice, kornjače i morževi. Da, 2% za najeksponiraniju skupinu morskih organizama na svijetu!

"Građani svijeta"

Mnoge od proučavanih vrsta pojavljuju se u više regija svijeta. Trenutačnu titulu pravih kozmopolita nose mikroskopske alge i jednostanične praživotinje te sićušni planktonski rakovi, kao i morske ptice i morski sisavci koji čitav život migriraju iz jednoga u drugi ocean.

U skupini riba jedna se vrsta posebno ističe svojim kozmopolitskim načinom života. Vrsta Chauliodus sloani (na fotografiji lijevo) pronađena je, naime, u četvrtini svih oceana i mora svijeta.

Carcharodon carcharias (foto: Howard Huang/Rex Features)

"Inventarizacija koju smo proveli bila je nužna iz dvaju razloga: prvo, opadanje kvalitete sistematike organizama pogoršava sposobnost znanosti da otkrije i opiše nove vrste, te drugo, morske vrste, kao i one na kopnu, mnogo su propatile u smislu opadanja brojnosti - u nekim slučajevima čak i 90%, što je rezultat ljudskih aktivnosti i može dovesti do izumiranja vrsta", izjavio je Mark Costello jedan od voditelja projekta sa Sveučilišta u Aucklandu.

Neki regionalni rezultati:

Čak i manje raznolike regije svijeta (Baltik, sjeveroistok SAD-a) u prosjeku imaju oko 4.000 vrsta morskih organizama. Gledano relativno u odnosu na volumen vode, Baltik i Kina imaju neke od najviših stopa bioraznolikosti u morskim ekosustavima.

Rakovi sačinjavaju između 22 i 35% svih vrsta na području Aljaske, Antarktika, Arktika, Brazila, Kalifornije i Kariba, a samo 10 % Baltičkog mora.

Mekušci doprinose sa 26% vrsta u Australiji i Japanu, dok na Baltiku, u Kalifornji i Arktiku te istočnoj i zapadnoj Kanadi čine samo 5% do 7%.

Ribe čine 28% svih vrsta tropskog dijela zapadnog Atlantika i jugoistoka SAD-a, a samo 3 do 6% voda Arktika, Antarktika, Baltika i Mediterana.

Trećinu svih vrsta Baltika, Arktika, Atlantskog oceana oko Europe i zapadne Kanade čine biljke i alge (uglavnom alge).

Ophiothrix suensonii (foto: César Herrera)

Endemi i invazivne vrste

Broj jedinstvenih, endemskih vrsta koje nećete naći nigdje drugdje u svijetu najveći je u regijama Australije i Novog Zelanda, Antarktika i Južne Afrike, što je također jedna od mjera njhove izrazite bioraznolikosti. Endemi čine čak polovicu svih morskih vrsta Novog Zelanda i Antarktika te četvrtinu australskih i južnoafričkih morskih vrsta. Negdje "u sredini" nalaze se vode Kariba, Kine, Japana i Mediterana, koje pojedinačno imaju manje od 2.000 endema, dok Baltik broji samo jednu endemsku vrstu - smeđu algu Fucus radicans.

Želite li se susresti s invazivnim vrstama, posjetite Mediteran. U našem je susjedstvu, naime, zabilježen najveći broj stranih vrsta od svih 25 proučavanih regija - preko 600 vrsta, ponajviše mekušaca, rakova i riba. Najveći broj vrsta u Mediteran je došlo iz Crvenog mora preko Sueskog kanala.

Sadašnje stanje, procjene, ugroženost

U listopadu, Census će javnosti iznijeti posljednje procjene o brojnosti svih morskih vrsta poznatih znanosti. Smatra se da će taj broj prijeći 230.000. No prije toga zanimljivo je proučiti dosadašnje znanstvene procjene o znanju čovjeka o morskim ekosustavima. Primjerice, broj poznatih vrsta morskih riba u veljači ove godine iznosio je 16.764 te je dosad rastao stopom od 100 do 150 novih vrsta godišnje. S druge strane, znanstvenici procjenjuju da će čovječanstvo tek otkriti i opisati oko 5.000 vrsta morskih riba, što je dvostruko više od broja koji smo postigli u posljednjih 19 godina.

Brissopsis lyrifera (foto: Bernard Picton)

Šire gledano, Censusovi znanstvenici procjenjuju da će se na svaku morsku vrstu do danas poznatu čovjeku otkriti još barem 4. U svega nekoliko skupina, poput riba, smatra se da je otkriveno više od 70 % vrsta, dok se za veliku većinu drugih skupina smatra da nam je zasad poznata samo trećina broja njhovih vrsta.

Biogeografski gledano, znanstvenici drže da su najmanje poznata područja tropi, dubokomorski sustavi i južna hemisfera Zemlje. Procjenjuje se da je udio neotkrivenih vrsta u vodama Antarktika između 39 i 58%, 38% za Južnu Afrkiku, 70% za Japan, 75% za dubokomorske sustave Mediterana te nevjerojatnih 80% za australske vode.

Prema Censusovim znanstvenicima, glavne prijetnje životu u moru dosad bile su pretjeran izlov (riba, kornjača, albatrosa, morskih pasa i sisavaca, od kojih se brojni uhvate nenamjerno), gubitak staništa, invazivne vrste i zagađenje. Prijetnje koje će tek ugledati svjetlo dana predstavljaju porast temperature i kiselosti mora te povećanje područja sa smanjenim sadržajem kisika (pojam poznat kao hipoksija).

U procjenama se naglašava i kako će "zatvorenija" mora, kao što su Mediteran, Meksički zaljev, Baltik i Karipsko more biti pod najvećim prijetnjama gubitka bioraznolikosti.

Lambis chiragra (foto: Shaoqing Wang)

Epilog cijele priče možda je najbolje iznijela Nancy Knowlton s Instituta Smithsonian, autorica knjige "Citizens of the Sea: Wondrous Creatures from the Census of Marine Life": "Na kraju svega, shvaćamo da je većina morskih organizama i dalje bezimena, a njihov broj je nepoznat. No ovime ne priznajemo poraz. Ocean je toliko velik da i nakon 10 godina napornog rada imamo samo natruhe informacija o tome što se točno nalazi u morskim vodama.

No to je doista važan i impresivan početak."

 

_____________________

Mnoge vrste objavljene u istraživanju Censusa nalaze se u opsežnoj globalnoj bazi podataka Ocean Biogeographic Information System (OBIS). Svi zainteresirani mogu je pregledati i na karti svijeta pronaći detalje o zabilježenim životinjama. U bazi se nalazi impresivnih 30 milijuna zabilješki i više od 800 pojedinih baza podataka iz različitih institucija diljem svijeta.

Linkove na karte, baze podataka i set od prvih devet regionalnih izvještaja možete pronaći ovdje. Galerije fotografija i različite videomaterijale potražite ovdje.

 

Izvori :  Eureka Science News, Plos One, OBIS, Census of Marine Life

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?