| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 06.08.2010 10:08:59

ÖtziSljedeće godine navršit će se točno dvadeset godina otkako je topljenje ledenjaka u Ötztalskim Alpama, na granici Austrije i Italije, na svjetlost dana iznijelo danas najpoznatiju prirodnu mumiju na svijetu.


Pomiješavši ime regije gdje je pronađen, Ötztal, te ime mitskog ''snježnog čovjeka'' Jetija, austrijski reporter stvorio je ime za koje danas malo tko ne zna. No isprva, nakon dojave dvoje turista, austrijske su vlasti tijelo grubo izvukle te ga poslale na analizu, vjerujući da se radi o suvremenom lešu. Međutim, rezultati su pokazali da je Ötzi pripadnik bakrenodobne populacije, koja je naseljavala podalpske doline oko 3.300. godina pr. n. e.

Od tada, njegovo je tijelo prošlo mnogobrojne analize. Nakon što je datirano, podvrgnuto je rendgenskom zračenju, a analiziran je i sadržaj njegovih crijeva, kao i uzorci polena koje je imao na odjeći i opremi, te zubna caklina. ÖtziAnaliza mitohondrijske DNA pokazala je da Ötzi pripada haplogrupi K1*, no i da se na njegovom tijelu i opremi nalazi krv još četiri osobe. Kada se tome dodao vršak strijele zaboden u rame i odgovarajuća rupa na ogrtaču, te posjekotine na dlanovima, rukama i prsima, postalo je izgledno da je ''Ledeni čovjek'' bio žrtva ubojstva. No, pojavile su se i teorije o ritualnoj žrtvi, pogotovo zato što 57 tetovaža na njegovu tijelu vjerojatno ukazuju na visok položaj u društvenoj zajednici.

Kako bi do kraja razjasnili priču o Ötziju, koji je za života bolovao Ötzi -  rekonstrukcija (foto: Wikipedia)od više bolesti kostiju i crijevnih parazita, znanstvenici su se prihvatili ambicioznog projekta dekodiranja njegova genoma. Nedavno je objavljeno kako su Albert Zink, glava EURAC Instituta za mumije, i Carsten Pusch iz Instituta za ljudsku genetiku pri Sveučilištu u Tübingenu, pomoću uzorka kosti dobili čitav genetski profil ove izvanredne mumije. Dvojac radi zajedno već neko vrijeme te su nedavno, u suradnji s egipatskim timom predvođenim Zahijem Hawassom, objavili najnovije rezultate istraživanja o životu i zdravstvenom stanju faraona Tutankamona i njegove obitelji. Mogućnost dekodiranja Ötzijeva genoma pružio im je Andreas Keller, stručnjak biotehnološke tvrke iz Heidelberga, koja raspolaže najsuvremenijom SOLiD tehnologijom sekvenciranja ljudskog genoma. Novi postupak omogućuje da se takva analiza obavi u neusporedivo kraćem vremenu nego prije, budući da su neki stari postupci ovakav posao mogli odužiti i na nekoliko desetljeća. Također svodi pogrešku na minimum.

Zink je objasnio kako je u pitanju bila vrlo fragmentirana DNA te ju je bilo moguće precizno analizirati samo najnovijom tehnologijom. Sada pred njima leže sve informacije o Ötziju, pa i odgovor na pitanje postoje li i danas njegovi potomci i gdje? Zink i Pusch također će pokušati usporediti genetske mutacije tadašnjih i današnjih populacija na alpskom prostoru, kao i sklonost određenim bolestima. Obljetnicu pronalaska mumije 2011. godine ovi će znanstvenici obilježiti objavom rezultata koje su dosad dobili, kao i zaključaka koje tek trebaju izvesti.

 

Izvori: Alpha Galileo, South Tyrol Museum of Archaeology

_________

* Haplogrupe su oznake, tj. genetički markeri koji se koriste za praćenje zajedničkih predaka neke populacije.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?