| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 09.09.2010 23:09:00

Slon (foto: Flickr)Priča se da se slonovi boje miševa. Prema istraživanju Todda Palmera i Jacoba Goheena sa Sveučilišta u Wyomingu, objavljenom u časopisu Current Biology, čini se da se slonovi ipak najviše boje - slabašnih mrava. Zanimljivu priču o stvorenjima od 5 miligrama koji svladavaju divove od 4,5 tona pročitajte u nastavku.


Rastuće populacije slonova u Keniji uzrokuju velike štete na vegetaciji jer slonovi tijekom hranjenja često rascjepaju drveće i isčupaju ga iz zemlje. Proučavajući promjene u drvenom pokrovu savana, znanstvenici su došli do zanimljivog otkrića - slonovi su uzrokovali smanjenje broja drveća kojim se inače hrane, ali ovi gladni divovi izbjegavaju jednu vrstu bagrema, Acacia drepanolobium.

Ovo drvo, zvano "zviždajući trn" (engl. whistling thorn), prekriveno je trnjem sa zadebljalom okruglastom osnovom. Trnovi su šuplji i naseljavaju ih simbiotske vrste mrava. Svoje neobično ime ova biljka dobila je zbog toga što vjetar fijuče prolazeći kroz rupe u trnovima koje su stvorili mravi.

Zviždajući trnovi (foto: Wikimedia Commons)

Da bi istražili imaju li mravi ulogu u odbijanju slonova, istraživači su ponudili slonovima grane vrste A. drenopalobium, s i bez mrava, te grane slonovima najdraže hrane, vrste A. mellifera koja normalno nije nastanjena mravima, opet s i bez mrava. Otkriveno je da su slonovi izbjegavali biljke s mravima, a jednako rado su jeli obje vrste kad na njima nisu bili prisutni mravi, odnosno njihov izbor "ručka" ovisio je samo o prisustvu mrava.

Zašto su mravi tako uspješni u zastrašivanju slonova? Čini se da je slonova surla ujedno i njegova Ahilova peta. Koža izvana je otporna, no u unutrašnjosti je vrlo osjetljiva i puna živčanih završetaka. Kad slon dohvati granu na drvetu punom mrava, mravi čuvari nahrupe u slonovu surlu i grizu, što je slonovima vrlo neugodno. Žirafama, gazelama i drugim životinjama u savani napadi mrava ne smetaju pretjerano. Istraživači kažu da je to povezano s duljinom nosa. Kad mravi krenu prema malom žirafinom nosu, ona ih jednostavno odstrani svojim jezikom. Slonovi ne mogu izbjeći ratoborne mrave, jer se surlom koriste pri hranjenju.

"Ova priča o životnjskom Davidu i Golijatu, gdje se mali mravi uspješno bore protiv slonova i štite drveće, ima velik utjecaj na cijeli ekosustav savana", kaže Todd Palmer. Drveni pokrov regulira mnoštvo procesa u ekosustavu, uključujući pohranu ugljika, učestalost požara, hranidbene mreže, kruženje hranjivih tvari te udio vode u tlu. Budući da slonovi mogu doslovno savane pretvoriti u travnjake, ovi mravi bi mogli spriječiti takve promjene i doprinijeti očuvanju ovoga važnog staništa.

 

Izvor: Biology News Net, BBC News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?