| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 13.09.2010 12:09:00

Šeširi (foto: Flickr)Ah, kišno jesensko doba...vrijeme kao stvoreno da se provede u toplini vlastitoga doma uz neki dobar film. Jeste li možda pogledali Burtonov film "Alice in wonderland"? Čak i ako niste ljubitelj tog žanra, ovaj film, zasnovan na knjizi Lewisa Carolla, zasigurno će vas oduševiti svojom originalnošću i sjajnom karakterizacijom likova. No prije nego ga odlučite pogledati, slijedi upozorenje!


Drage dame, ako ste možda već negdje načule da se u filmu pojavljuje i Johnny Depp i planirate gledati ovaj film isključivo zbog hollywoodskog ljepotana, pripremite se na šok: Johnny je u filmu utjelovio razrokog Ludog Šeširdžiju...

Sigurno ste već začuđeni i pitate se zašto ovotjedna kolumna zvuči kao filmski osvrt iz nekog ženskog časopisa, a ne kao znanstvena analiza. Možda niste ni svjesni toga, no priča o Ludom Šeširdžiji itekako ima veze sa znanošću. Naime, Ludi Šeširdžija zapravo pati od trovanja živom. Sada kada je i to otkriveno, ostaje nam analizirati dvije stvari: 1) kako je došlo do trovanja, 2) zašto je došlo do trovanja, odnosno zašto je živa tako toksična.Laboratorij (foto:Wikimedia Commons)

Da bismo objasnili ovo prvo, vratit ćemo se u prošlost, u vrijeme dok je Lewis Carroll stvarao lik Ludog Šeširdžije. Zavirit ćemo u jednu radionicu šešira i saznati nešto više o proizvodnji šešira. Svi ste čuli za cilindre, zar ne? U to doba najbolji cilindri su pravljeni od dabrovog, a oni lošiji i jeftiniji od zečjeg krzna. Bio je potreban čitav niz kompliciranih procesa da bi se krzno pretvorilo u gotov šešir. Kod jeftinijih vrsta krzna, jedan od koraka je uključivao nanošenje otopine nekog živinog spoja (obično živinog nitrata) na krzno, kako bi dlake (tj. vlakna) postale čvrste, hrapave i time podatnije za kasniju obradu. Proces je bio poznat pod nazivom carroting jer je krzno postajalo narančasto. Vlakna bi se zatim obrijala s kože i prerađivala u filc (ili pust). Filc se kasnije uranjao u kipuću otopinu kiseline jer bi na taj način zadebljao i očvrsnuo. Da bi se oblikovao šešir, materijal se stavljao pod paru, a konačni proizvod se dodatno glačao. Ako zamislite relativno malu, loše prozračenu radionicu i imate na umu sve ove korake u proizvodnji, kao i činjenicu da je živa neurotoksična, jasno vam je kako je došlo do udisanja i akumuliranja ovog metala u organizmu Ludog Šeširdžije.

Netko će se možda zapitati i zašto o izmišljenom liku govorim kao da se radi o stvarnoj osobi. Činim to zato jer on i jest stvaran na neki način. Johnny Depp (foto: Flickr)Bolest koja ga obilježava, kao i simptomi poput tremora, gubitka koordinacije, nejasnog govora, gubitka zubi i pamćenja, depresije, razdražljivosti i uznemirenosti, nisu proizvod mašte Lewisa Carrolla, već česta pojava u šeširdžija iz tog perioda. Ovaj izmišljeni lik besmrtno je utjelovljenje svih onih koji su koristili živine spojeve u svom radu te zbog toga obolijevali i zato o njemu govorim kao da se radi o stvarnoj osobi.

Eh, kamo sreće da je Ludi Šeširdžija znao što je to živa i kako djeluje, ne bi s njom imao posla ni za živu glavu. Nesvjestan opasnosti, jadničak je udisao spojeve koji su lagano isparavali tijekom proizvodnje šešira. U takvom obliku živa je prolazila kroz alveole u njegovim plućima, ulazila u krvotok  kojim se prenosila te zadržavala u središnjem živčanom sustavu, izazivajući već ranije spomenute simptome. Kad bolje promislim, čudan je i fascinantan taj element živa: u biti teški metal, a na sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Isparava i, ako se udiše, uzrokuje "sindrom ludog šeširdžije". S druge pak strane, ako uđe u organizam putem probavnog trakta, manje od 0,1% progutane količine se resorbira, pa su oštećenja blaža, dok kontaktom kroz kožu ne prolazi gotovo ništa (premda, da budem iskrena, baš i ne vjerujem u ovu tvrdnju koju sam, sjećam se, negdje pročitala).

I spojevi žive su opasni, a jedan od najpoznatijih otrova upravo je spoj žive poznat pod nazivom dimetil živa. Ako malo pročačkate po literaturi, nigdje nećete naći stoposto precizan odgovor zašto je živa toksična, odnosno kakav mehanizam se krije iza njezinog djelovanja. No primjerice, zna se da dimetil živa lako prolazi kroz moždanu barijeru i to najvjerojatnije jer tvori kompleks s aminokiselinom cisteinom. Ima izraženu tendenciju akumulacije i vrlo sporo se eliminira iz organizma.

Sada kada znate što je to izludilo našeg Šeširdžiju, ostaje vam da pogledate film s početka priče i uživate u maestralnoj glumi Johnny Deppa. Simptome trovanja živom redatelj ovog filma dodatno je naglasio promjenama boje odjeće, šminke i očiju našeg junaka. Baš su ponekad čudna mjesta na kojima možemo naletiti na znanost. Primjerice, kad ste počeli čitati ovaj tekst, vjerojatno niste ni pomislili da ćemo spomenuti neurotoksičnost žive, zar ne?

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?