| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 20.09.2010 11:09:00

Kaktusi (foto: Behija Salkić)Ako volite biljke i razmišljate o tome da obogatite svoj prostor nekim lijepim primjerkom biljnoga carstva, sukulent je odličan izbor za početak. Kad ljudi čuju riječ sukulent često zamišljaju kaktuse (porodica Cactaceae), no sukulentne biljke pronalazimo u nekoliko desetaka različitih porodica, od kojih su među poznatijima agave (Agavaceae) i žednjaci (Crassulaceae).


Da bismo neku biljku mogli nazvati sukulentom, ona mora imati debele i mesnate organe (listove, stabljike ili korijen) u kojima je pohranjena voda. Takve biljke su prilagođene za život na aridnim (suhim) staništima gdje često vladaju visoke temperature tijekom dana. Njihov metabolizam se prilagodio takvim uvjetima te, da bi mogao fotosintetizirati, pohranjuje veliku količinu vode. Na sreću svih biljkoljubaca, zbog tog adaptivnog mehanizma danas postoji velika raznolikost među sukulentima.Kalanchoe  blossfeldiana (Foto: Flickr) Nije važno koju vrstu sukulenta uzgajate, pravila za održavanje su slična bez obzira na različitost vrsta. 

Sukulenti vole dosta svjetla, a to im možete pružiti ako ih smjestite u blizinu prozora koji je smješten na južnoj strani, budući da je s te strane sunčeva svjetlost prisutna gotovo cijeli dan. U početku morate promatrati svoju biljku i vidjeti odgovara li joj određena količina svjetlosti jer nekim biljkama možda neće odgovarati ako ih odmah smjestite na izravnu svjetlost. Listovi će tada dobiti smeđu ili bijelu boju, zbog uništavanja nježnog tkiva. S druge strane, ako se vaš sukulent počne izduživati i mijenjati oblik, to znači da vjerojatno nema dovoljno svjetla te biste ga trebali premjestiti. Također, mnoge vrste će preko ljeta jako lijepo uspijevati na otvorenome.

Iako ove biljke dolaze iz toplijih krajeva, one su mnogo otpornije na niske temperature nego što to mnogi ljudi misle. Naime, u pustinjama su prisutne velike temperaturne razlike između dana i noći, te često sukulenti rastu u uvjetima kada se vrijednost noćne temperature kreće oko 4°C. Idealne dnevne temperature za sukulente iznose između 20 i 30°C, a noćne između 10 i 12°C.

Tijekom ljeta sukulente treba obilno zalijevati, a između zalijevanja supstrat se treba osušiti. Zimi, kada su biljke u periodu mirovanja, osim što bi trebale biti u hladnijim prostorijama (temperatura ne smije pasti ispod 5°C), dovoljno ih je zalijevati jednom u dva mjeseca. Previše zalijevanja dovodi do truljenja korijena te je to najčešći razlog neuspjeha kod uzgoja sukulenata. Agave parryi  (Foto: Flickr)Nikada ih ne bi trebalo ostaviti u vodi. Često biljka može izgledati zdravo, no moguće je da je ispod površine već započeo proces koji će dovesti do ugibanja biljke. Ako se previše zalijeva, biljka postaje mekana, listovi mogu postati žuti ili bijeli te izgubiti boju. Ponekad biljke u ovakvom stanju nije moguće spasiti, no možete ih izvaditi iz teglice u kojoj se nalaze te provjeriti stanje korijena. Smeđe i trulo korijenje treba odrezati te biljku posaditi u novu, suhu teglicu ili odrežite komad biljke (list) te ju probajte razmnožiti vegetativnim putem. Nedovoljno vode u vegetacijskom periodu (kada biljka raste, tijekom proljeća i ljeta) može također naštetiti biljci. Ona će prvo prestati rasti, zatim će početi gubiti listove, a ponekad se mogu pojaviti i smeđe mrlje na listovima.

Sukulenti vole dobro drenirano tlo, tj. supstrat kroz koji voda dobro prolazi. U vrtnim centrima se može kupiti poseban supstrat za sukulente, no ako ga niste u mogućnosti nabaviti, možete sami poboljšati propusnost supstrata koji imate. Najlakše je u supstrat dodati pijesak koji će vrlo lako poboljšati dreniranost. Za kraj je važno spomenuti da je tijekom perioda intenzivnog rasta biljaka (proljeće i ljeto) potrebno zajedno s vodom dodavati i gnojivo kako bi biljke bolje napredovale.

Kao što možete vidjeti, sukulenti su zaista jednostavne biljke za održavanje. Uz pridržavanje ovih nekoliko jednostavnih savjeta, uspjeh kod uzgoja vam je zagarantiran.

 

Izvori: Houseplants.about.com i Flora Croatica Database

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?