| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 27.09.2010 09:09:00

Malarija (foto: Flickr)Zahvaljujući ovoj nimalo laskavoj tituli, znanstvenici diljem svijeta ustrajno proučavaju mehanizme infekcije malarije, jedne od najopasnijih tropskih bolesti, koja se pojavljuje i u mnogim regijama umjerenog pojasa. Malarija predstavlja veliki problem u svijetu jer se njome svake godine zarazi između 300 i 500 milijuna ljudi, a umire 1,5 do 2,7 milijuna. 


90% infekcija ovom opasnom bolešću događa se u području tropske Afrike, dok se dvije trećine ostalih slučajeva događaju u samo tri zemlje - Brazilu, Indiji i Šri Lanki. Međutim, malarija je prisutna u preko stotinu zemalja, tj. zahvaća 40% ukupne ljudske populacije. Djeca i trudnice posebno su podložni ovoj bolesti, a šokantan je podatak da svakih 30 sekundi negdje u svijetu jedno dijete umre od malarije.

Bolest izaziva nekoliko vrsta malenih jednostaničnih praživotinja (Protozoa) roda Plasmodium.  Oni pripadaju u skupinu truskovaca (Apicomplexa) kojima je svojstveno da svoj životni ciklus provode kao unutrašnji paraziti. Četiri vrste ovih parazita uzrokuju malariju kod čovjeka - Plasmodium falciparum, P. vivax, P. ovale i P. malariae. Malarija koju uzrokuje P. vivax je najčešća, no najsmrtonosnija je ona koju izaziva P. falciparum.  Životni ciklus ovog parazita je kompleksan i uključuje dva domadara - komarca i čovjeka. Dio ciklusa odvija se u čovjeku, a drugi dio u komarcu roda Anopheles (50 - 60 vrsta ovoga roda može prenositi parazita).Malarija (foto: Flickr)

Simptomi koje malarija izaziva kod čovjeka mogu biti različiti. Sam parazit napada crvene krvne stanice (eritrocite), a ovisno o njegovom razmnožavanju pojavljuju se različiti simptomi poput temperature, groznice, bolova u zglobovima, glavobolje i čestog povraćanja. Teža infekcija može uzrokovati otkazivanje bubrega, hipoglikemiju, anemiju, plućnu emboliju, te šok i komu koji mogu dovesti do smrti. Malarija se može liječiti ako se na vrijeme tretira lijekovima, no u zadnje vrijeme je primjećena povećana otpornost parazita na lijekove što predstavlja jedan od problema u borbi s ovom bolešću. Također, komarci koji prenose ove parazite postali su otporni na insekticide kojima se borilo protiv njih.

Da bi se otkrili novi i bolji lijekovi za borbu protiv malarije, nužno je upoznati se s mehanizmima koje ovi paraziti koriste da bi napali eritrocite, budući da su različiti načini napada na eritrocite ključ njihova uspjeha. Zahvaljujući otkriću znanstvenika sa Walter i Eliza Hall Instituta u Melbourneu, moguće je koncentrirati se na razvoj lijekova koji bi mogli spriječiti infekciju opasnim parazitima.

Alan Cowman (foto:Walter and Eliza Hall Institute)Profesor Alan Cowman zajedno sa suradnicima otkrio je alternativni način na koji parazit ulazi u eritrocite. Naime, desetljećima je poznato da paraziti za ulaz u eritrocite koriste proteine koji se nazivaju glikoforini. Novi način koji su znanstvenici otkrili ne uključuje ove, već poznate proteine, nego molekulu parazita pod nazivom PfRh4 koja se veže na komplementni receptor 1 (CR1), čest protein koji se nalazi na površini crvenih krvnih stanica.

"Parazit je kao iskusan pljačkaš - osim na ulazna vrata, probat će nekoliko različitih metoda da bi ušao u kuću. Iako je ljudsko tijelo razvilo nekoliko različitih metoda da parazita drži vani, on stalno pronalazi nove načine da uđe unutra", kaže profesor Cowman. PfRh obitelj površinskih proteina uključena je u prepoznavanje receptora crvenih krvnih stanica  te se na taj način omogućava parazitu da se prihvati na površinu eritrocita i uđe u njih. PfRh4 - CR1 put ulaska parazita u eritrocite je jedan od najvažnijih puteva do sada identificiranih. "Sada smo u fazi kada smo odredili najbolju kombinaciju proteina za cjepivo i spremni smo započeti klinička istraživanja. Kada se oba puta ulaska blokiraju (glikoforini i CR1 proteini) dolazi do 90% smanjenja infekcija crvenih krvnih stanica", zaključuje Cowman.

Ovo otkriće je veoma važno, budući da će pomoći u stvaranju toliko potrebnog cjepiva za prevenciju ove teške i strašne bolesti.

 

Izvori: Malaria.org, WHO, Eureka Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?