| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 30.09.2010 14:09:52

DNK (Foto: Flickr)Znanstvenici su nedavno razvili novu, mnogo bržu metodu analiziranja DNK, koja bi, osim za analizu različitih genoma, od virusnih do ljudskih, mogla pomoći i u analizi genetičkih poremećaja, poput shizofrenije i prirođenih srčanih mana.


Sadašnjim metodama sekvenciranja DNK moguće je odrediti kratke regije genoma (duljine 30 do 1500 baza). Regije koje su umnožene (duplicirane) ili izbrisane  (deletirane) u odnosu na kontrolni genom važan su uzrok strukturalnih promjena u ljudskom genomu te su povezane s velikim brojem genetičkih poremećaja. Stoga je korištenje sadašnjih metoda sekvenciranja vremenski nedovoljno brzo i za znanstvenike veoma zahtjevno.

Nedavno su Robert Neely i suradnici s Katoličkog Sveučilišta u Leuvenu (Belgija) i Instituta za Biotehnologiju u Vilniusu (Litva) pomoću enzima metiltransferaze označili DNK sekvencu 5'-GCGC-3'. Imobiliziranjem i "razvlačenjem" DNK,  u kombinaciji s fluorescentnim markerima, na taj se način stvara jedinstven uzorak, tzv. fluorokod - jednostavni "opis" sekvence DNK, koja se potom može "čitati" i analizirati poput barkoda.Fluorokod (foto: RSC)

Uzorak fluorokoda potom prolazi detektor koji ga može analizirati mnogo većom brzinom nego što je to slučaj sa standardnim metodama jer se ovom metodom stvara značajno povećana rezolucija i koristi mnogo manji broj molekula DNK. "Ovom se metodom od posve neoznačene DNK do fluorokoda rezultati dobivaju za manje od 8 sati, za DNK molekulu koja je duga oko 5000 baza", tvrdi Neely. Sadašnjim se metodama kartiranja pojedinih molekula DNK cijeli genom pojedinca može analizirati za oko tjedan dana.

Kalim Mir, stručnjak za genomiku i sekvenciranje DNK sa Sveučilišta u Oxfordu kaže kako "prednost nove metode u odnosu na postojeće leži u činjenici da ona osigurava iznimno gusto kartiranje genomske DNK te se vrlo lako može proširiti na mnogo veće fragmente genoma, od bakterija do čovjeka."

 

Izvor:

Carl Saxton, Chem. Biol., 2010.,9, http://www.rsc.org - Prevedeno s dopuštenjem Royal Society of Chemistry

DNA fluorocode: A single molecule, optical map of DNA with nanometre resolution; Robert K. Neely, Peter Dedecker, Jun-ichi Hotta, Giedr Urbanaviit, Saulius Klimaauskas and Johan Hofkens, Chem. Sci., 2010, 1, 453; DOI: 10.1039/c0sc00277a


 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?