| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 06.10.2010 13:10:45

Prorotodactylus sp. (foto: Grzegorz Niedźwiedzki)Maleni otisci stopala pronađeni u Poljskoj svjedoče da su prvi dinosauri bili krajnje sitne životinje koje su hodale na četiri noge i vjerojatno postale vladari svijeta tek nakon što su u masovnom izumiranju iščezli mnogi veliki gmazovi, objavili su u utorak znanstvenici.


Otisci stopala stari 250 milijuna godina najstariji su dokaz postojanja dinosaura, rekli su Stephen Brusatte iz Američkog muzeja povijesti prirode u New Yorku i njegovi suradnici.Otisci roda Prorotodactylus s nalazište Stryczowice (foto:  Grzegorz Niedźwiedzki) Životinja je bila veličine male domaće mačke i živjela je pored rijeka gdje su bujali veći krokodili.

"Opisujemo neosporno najstariji fosil loze dinosaura: otisak stopala iz ranog Trijasa (star oko 250 milijuna godina) iz Poljske", napisao je Brusatteov tim u časopisu Britanskog kraljevskog društva Proceedings of the Royal Society B.

"Ovi otisci stopala, zajedno s otiscima pronađenim na dvije nešto mlađe lokacije , daju važan uvid u podrijetlo i ranu evolucijsku povijest dinosaura. Oni ukazuju da su najraniji rođaci dinosaura bili veoma male životinje sa stopalima dugim samo nekoliko centimetara koje su hodale na četiri noge i bile veoma rijetke u usporedbi s njima suvremenim gmazovima", stoji u tekstu. Rekonstrukciju izgleda i novootkrivene otiske nogu jednog takvog roda, Prorotodactylus, možete vidjeti gore lijevo i desno. Otisci prstiju roda Sphingopus s nalazišta Baranów (foto:   Grzegorz Niedźwiedzki)

Ironija je da fosili ukazuju kako je masovno izumiranje vrsta omogućilo malim i rijetkim dinosaurima da se razmnože, a takav događaj se ponovio i prije 65 milijuna godina kada su udar asteroida i vulkanske aktivnosti doveli do izumiranja dinosaura i omogućili sisavcima da napreduju.

"Novootkriveni otisci stopala postavljaju datum najvećeg masovnog izumiranja svih vremena (događaj na prijelazu Perma u Trijas)  geološki tek nešto kasnije, ukazujući da je do nastanka dinosaura došlo neposredno nakon ove katastrofe", napisali su istraživači, koji su tkrili i otiske stopala od prije 246 milijuna godina koje su ostavili dvonožni dinosauri po imenu Sphingopus (fotografija lijevo), što je najstariji dokaz postojanja dvonožnih dinosaura.

"Prvih 20-50 milijuna godina povijesti dinosaura oni i njihovi najbliži rođaci su živjeli u sjeni njihovih mnogo raznolikijih, uspješnijih i brojnijih rođaka nalik na krokodile", rekao je u priopćenju Brusatte.


Izvor: Eurekalert.orgMonitor.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?