| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 14.11.2009 13:11:00

Početkom ovog mjeseca "proslavili" smo Svjetski dan zaštite životinja. Procjenjuje se da danas na kugli Zemaljskoj živi skoro milijun i 800.000 životinjskih vrsta, a svaki dan ih oko stotinu izumire! Izumiranje je prirodan proces, osim naravno, ako se čovjek ne upetlja, ono je posljedica promjena u okolišu kojima se neke biljne i životinjske vrste ne mogu prilagoditi.


No, ono što zabrinjava je čovjekov odnos prema njima. Životinje nam služe za hranu, odjeću, na njima testiramo razne kozmetičke i farmaceutske preparate. Divljač i riba nam je posebno ukusna, pri čemu se ne pitamo prijeti li našim ponašanjem njihovo izumiranje. Nekima životinje još služe kao radna snaga, nekima za ukras, nekima da pojedu više-manje hranjive ostatke kućanstva, a nekima su životinjice uistinu ljubimci.

S druge strane, izazivaju strahopoštovanje kad gledamo dokumentarce. Na svom teritoriju, s hitrim nogama kako bi pobjegli od predatora, velikim i snažnim zubima ako im je potreban velik plijen, očima koje vide izvan nama vidljivog spektra, bojom tijela zbog koje su neuočljivi, dakle, sve ono što im potrebno kako bi bili što bolje prilagođeni svom okolišu. Isto kao i ljudi u svom. Imamo tijelo koje nam omogućava napraviti sve što nam je potrebno kako bi preživjeli i živjeli. No, jedna je velika razlika. Mi, za razliku od životinja, imamo razum. Imati razum podrazumijeva, među ostalim, i odgovornost. Odgovornost prema sebi, drugima i okolišu u kojem živimo. Briga za živi svijet oko nas nije samo altruistično ponašanje, nego i potreba, ukoliko želimo budućnost. Nama je biodiverzitet nužan, mi smo dio hranidbenih lanaca. (Ne na način da nas može pojesti morski pas!)

Volite li jesti jabuke, orahe, avokado, soju, šparoge, brokulu, krastavce, jagode ili kruške? Trećinu svjetskih usjeva oprašuju kukci, a 80% oprašuju pčele među kojima i ove nabrojane (usput rečeno, u Americi se od 2007. godine broj košnica smanjio za 36,1%).

Ako ste skloniji alkoholu, sljedeću subotu nazdravite šišmišima! Naime, šišmiši pomažu oprašivanju plantaže agava koja je ključni sastojak za komercijalnu proizvodnju tekile. Ribe, točnije, njihov izmet koji sadrži kalcijev karbonat može značajno smanjiti kiselost oceana. Kada se izmet rastapa u oceanu, troši se ugljični dioksid koji je odgovoran za kiselost vode. A znamo kakav to ima utjecaj za život u slatkim ili slanim vodama.

Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Broj vrsta se procjenjuje na 38.000, dok je broj ugroženih vrsta oko 1300. Ugrožavamo ih izlovom, gradnjom cesta preko mrjestilišta, gradnjom zgrada, brana, kanala i na tisuće još načina. Ugrožavamo ih, naravno, zbog zarade. Koga briga za okoliš, tamo neku pčelu u Americi kad je naša najveća vrijednost na tekućem računu! Ne vidimo dalje od nosa, ili da prilagodim, od novčanika.

Mi, vrsta Homo sapiens sapiens, što bi u prijevodu bilo - razuman čovjek!

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?