Eminentni oceanolozi Australije i SAD-a okupili su se kako bi putem časopisa Trends in Ecology and Evolution uputili globalni apel o važnosti međunarodnog zalaganja u poboljšanju otpornosti koralja na utjecaj naglih klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti u tom području. Tvrde kako još uvijek ima vremena za spas koraljnih grebena, ukoliko se poduzme brza i učinkovita akcija za poboljšanje njhovog sveukupnog zdravlja.
„Svjetski koraljni grebeni predstavljaju važnu ekonomsku, društvenu i prirodnu baštinu i u velikoj su nevolji. U koliko velikoj nevolji i zašto kritički su važna pitanja ovog istraživanja koja imaju očite implikacije u formiranju načela i poboljšanju nadzora i upravljanja ovim tropskim resursima", objašnjava Jeremy Jackson s instituta Scripps Institution of Oceanography.
Koraljna staništa su povremeno pokazivala pomake u razvoju. Dok neka koraljna staništa pokazuju snažnu sposobnost samostalnog oporavka, druga pak degeneriraju u masu sličnu korovu i nikad se ne oporave. Ključ u spašavanju koralja upravo je razotrivanje uzroka ovim pojavama, što u konačnici oblikuje važnost upravljanja koraljima.
Iako znanstvenici već stoljećima upozoravaju na pad brojnosti koraljnih staništa uzrokovan utjecajem čovjeka, u zadnjih 50 godina stanje je postalo alarmantno. Od ukupne površine staništa prekrivenih koraljima govorimo o čak 125.000 četvornih kilometara koja su do sada potpuno uništena.
Prema zadnjem globalnom izvještaju iz 2008. godine procjenjeno je da je 19% svjetskih koraljnih grebena nepovratno izgubljeno, 15% grebena je u kritičnom stanju uz veliku vjerojatnost nestanka kroz sljedećih 10 godina, dok je 20% grebena direktno ugroženo lokalnim ljudskim aktivnostima (i već pokazuje 20% gubitka od tog dijela). Ostalih 46% svjetskih koralja manje su ugroženi ljudskim djelatnostima, ali su unatoč tome osjetljivi na klimatske promjene i acidifikaciju (zakiseljavanje) oceana.
Glavni autor studije, profesor Terry Hughes iz istraživačkog centra Australian Research Council Centre of Excellence navodi: „Imamo vrlo dobar znanstveni uvid u uzroke nestanka koralja - ono što sad trebamo je jasniju sliku kako da ponovno usmjerimo njihov razvoj na pravi put."
Kriza koraljnih staništa je kriza upravljanja
Prikupljeni su nepobitni znanstveni dokazi na koraljnim staništima Havaja, australijskog Velikog koraljnog grebena, Kariba, Bahama i Filipina koji potvrđuju znatan oporavak koraljnih staništa nakon što su uklonjeni uzroci njihove degradacije. Tako je, na primjer, kontrola ribolova ribljim populacijama koje se hrane morskim korovom bila ključan čimbenik u oporavku koralja u području Bahama i Filipina. Ovaj primjer samo potvrđuje da je kriza koraljnih staništa zapravo kriza upravljanja, sa čime se slaže i koautor studije Peter Mumby sa Sveučilišta u Queenslandu.
Spomenuti znanstveni tim je također postavio niz načela na temelju proučavanih otpornih koraljnih ekosustava i oblikovao ih u pravilnik prihvatljiv državnim tijelima pod čijom upravom nalazimo neke od najugroženijih koraljnih staništa. Pravilnik je osmišljen kako bi koraljima pružio najbolje moguće uvjete za oporavak, a neki od načela koje sadrži su:
- Opunomoćiti i obrazovati lokalno stanovništvo kako bi vodilo računa o vlastitoj prirodnoj baštini
- Ukloniti poljoprivredne načine obrađivanja zemlje koji uzrokuju prekomjerne odrone površinskog sloja sedimenta u vodene ekosustave
- Kontrolirati ne samo izlov svih gospodarski važnih ili ugroženih vrsta riba, već pogotovo biljojednih vrsta
- Primijeniti znanstvene spoznaje o otpornosti koralja na njihovo upravljanje i poduprijeti lokalno stanovništvo u provođenju akcija obnove koraljnih grebena
- Poboljšati zakone koji štite koraljna staništa na svjetskoj razini.
Posljedna smjernica se posebno odnosi na važnost suočavanja s problematikom klimatskih promjena i nužnost zaštite koraljnih staništa smanjenjem emisije stakleničkih plinova jer u konačnici niti kontrola ribolova biljojednih vrsta riba niti lokalne akcije s ciljem poboljašanja kvalitete vode ne čini koralje otpornima na nagle klimatske promjene.
| 
