| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 04.11.2010 22:11:00

Octocorallia (foto: NOAA)Eminentni oceanolozi Australije i SAD-a okupili su se kako bi putem časopisa Trends in Ecology and Evolution uputili globalni apel o važnosti međunarodnog zalaganja u poboljšanju otpornosti koralja na utjecaj naglih klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti u tom području. Tvrde kako još uvijek ima vremena za spas koraljnih grebena, ukoliko se poduzme brza i učinkovita akcija za poboljšanje njhovog sveukupnog zdravlja.


„Svjetski koraljni grebeni predstavljaju važnu ekonomsku, društvenu i prirodnu baštinu i u velikoj su nevolji. U koliko velikoj nevolji i zašto kritički su važna pitanja ovog istraživanja koja imaju očite implikacije u formiranju načela i poboljšanju nadzora i upravljanja ovim tropskim resursima", objašnjava Jeremy Jackson s instituta Scripps Institution of Oceanography. 

Koraljna staništa su povremeno pokazivala pomake u razvoju. Dok neka koraljna staništa pokazuju snažnu sposobnost samostalnog oporavka, druga pak degeneriraju u masu sličnu korovu i nikad se ne oporave. Ključ u spašavanju koralja upravo je razotrivanje uzroka ovim pojavama, što u konačnici oblikuje važnost upravljanja koraljima.

Iako znanstvenici već stoljećima upozoravaju na pad brojnosti koraljnih staništa uzrokovan utjecajem čovjeka, u zadnjih 50 godina stanje je postalo alarmantno. Od ukupne površine staništa prekrivenih koraljima govorimo o čak 125.000 četvornih kilometara koja su do sada potpuno uništena.

Prema zadnjem globalnom izvještaju iz 2008. godine procjenjeno je da je 19% svjetskih koraljnih grebena nepovratno izgubljeno, 15% grebena je u kritičnom stanju uz veliku vjerojatnost nestanka kroz sljedećih 10 godina, dok je 20% grebena direktno ugroženo lokalnim ljudskim aktivnostima (i već pokazuje 20% gubitka od tog dijela). Ostalih 46% svjetskih koralja manje su ugroženi ljudskim djelatnostima, ali su unatoč tome osjetljivi na klimatske promjene i acidifikaciju (zakiseljavanje) oceana.

Lophelia pertusa (foto:  NOAA)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Glavni autor studije, profesor Terry Hughes iz istraživačkog centra Australian Research Council Centre of Excellence navodi: „Imamo vrlo dobar znanstveni uvid u uzroke nestanka koralja - ono što sad trebamo je jasniju sliku kako da ponovno usmjerimo njihov razvoj na pravi put."

 

Kriza koraljnih staništa je kriza upravljanja

Prikupljeni su nepobitni znanstveni dokazi na koraljnim staništima Havaja, australijskog Velikog koraljnog grebena, Kariba, Bahama i Filipina koji potvrđuju znatan oporavak koraljnih staništa nakon što su uklonjeni uzroci njihove degradacije. Tako je, na primjer, kontrola ribolova ribljim populacijama koje se hrane morskim korovom bila ključan čimbenik u oporavku koralja u području Bahama i Filipina. Ovaj primjer samo potvrđuje da je kriza koraljnih staništa zapravo kriza upravljanja, sa čime se slaže i koautor studije Peter Mumby sa Sveučilišta u Queenslandu.

Spomenuti znanstveni tim je također postavio niz načela na temelju proučavanih otpornih koraljnih ekosustava i oblikovao ih u pravilnik prihvatljiv državnim tijelima pod čijom upravom nalazimo neke od najugroženijih koraljnih staništa. Pravilnik je osmišljen kako bi koraljima pružio najbolje moguće uvjete za oporavak, a neki od načela koje sadrži su:

- Opunomoćiti i obrazovati lokalno stanovništvo kako bi vodilo računa o vlastitoj prirodnoj baštini

- Ukloniti poljoprivredne načine obrađivanja zemlje koji uzrokuju prekomjerne odrone površinskog sloja sedimenta u vodene ekosustave

- Kontrolirati ne samo izlov svih gospodarski važnih ili ugroženih vrsta riba, već pogotovo biljojednih vrsta

- Primijeniti znanstvene spoznaje o otpornosti koralja na njihovo upravljanje i poduprijeti lokalno stanovništvo u provođenju akcija obnove koraljnih grebena

- Poboljšati zakone koji štite koraljna staništa na svjetskoj razini.

Posljedna smjernica se posebno odnosi na važnost suočavanja s problematikom klimatskih promjena i nužnost zaštite koraljnih staništa smanjenjem emisije stakleničkih plinova jer u konačnici niti kontrola ribolova biljojednih vrsta riba niti lokalne akcije s ciljem poboljašanja kvalitete vode ne čini koralje otpornima na nagle klimatske promjene.

 

Izvor: ARC Centre of Excellence in Coral Reef Studies

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?