| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.11.2010 12:11:36

Trudnoća (foto: Flickr)Sljedeća informacija će svakako zanimati ne samo sadašnje, nego i buduće roditelje. Nedavno objavljen znanstveni rad  ukazuje na povećanu vjerojatnost oboljevanja novorođenčadi od alergije na kikiriki, ukoliko žene tijekom trudnoće konzumiraju ovaj orašasti plod. Koliko je važna pravilna ishrana tijekom trudnoće za zdravlje djeteta nakon poroda, pročitajte u nastavku.


1. studenog 2010. u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology objavljeni su rezultati istraživanja Scotta H. Sicherera i njegovog znanstvenog tima s instituta Jaffe Food Allergy Institute pri fakultetu Mount Sinai School of Medicine. Istraživanje je temeljeno na čimbenicima koji se povezuju s povećanim rizikom oboljevanja od alergije na kikiriki - alergija na mlijeko i jaja te kožne alergije (ekcemi). Ovakvi faktori uočeni su kod 503 ispitana novorođenčeta od 3 do 15 mjeseci koja prethodno nisu pokazivala alergijske reakcije na kikiriki. Naknadni krvni testovi su pokazali da je od ukupno 503 novorođenčeta 104 bilo značajno osjetljivo na kikiriki. Znanstvenici smatraju da je glavni uzrok ove osjetljivosti unos kikirikija kroz ishranu majke tijekom trudnoće.

„Donedavno znanstvenici nisu bili sigurni igra li konzumacija kikirikija tijekom trudnoće kakvu ulogu u razvoju alergije na kikiriki kod novorođenčadi", tvrdi dr. Sicherer. „Naše ispitivanje ne govori nužno da majke ne bi uopće trebale konzumirati kikiriki ili proizvode s kikirikijem tijekom trudnoće, ali svakako naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se produbilo znanje o ishrani u tom prijelomnom životnom razdoblju svake žene i na temelju toga ponudile ispravne prehrambene restrikcije."

Potrebna daljnja istraživanja na području alergija u ishrani

U SAD-u su prehrambene restrikcije u ishrani tijekom trudnoće primjenjivane 2000. godine na preporuku akademije American Academy of Pediatrics. Ukoliko bi u obiteljskoj medicinskoj povijesti postojao slučaj oboljenja od alergije na kikirki, žene su savjetovane da izbjegavaju konzumaciju kikirikija tijekom trudnoće i dojenja. Ista prehrambena restrikacija ukinuta je 2008. godine zbog nedostatka znanstvenog dokaza sve dok donedavno nisu prikupljena značajna financijska sredstva koja će omogućiti daljnja istraživanja u tom području. Čak 29,9 milijuna američkih dolara uloženo je u istraživanje konzorcija Consortium of Food Allergy Research (CoFAR) koje podrazumijeva kontinuirano observacijsko istraživanje kako bi se bolje razumio glavni „okidač" za nastanak i razvoj alergije na kikiriki, a istovremeno i uzrok alergija na mlijeko i jaja tijekom trudnoće. U daljnja istraživanja konzorcija podrazumijeva se i razvoj novih tretmana u liječenju alergija na razne prehrambene namirnice.

S obzirom da su navedena istraživanja izvedena na temelju samoopažanja ispitanika, znanstvenici upozoravaju da takvi rezultati imaju svoja ograničenja. Naime, rezultati samo upućuju na pozitivnu korelaciju između konzumacije kikirikija tijekom trudnoće i povećanog rizika pojave ove alergije. S druge strane, iako ograničenja postoje, daljnja istraživanja bi mogla otkriti potencijalni uzrok pojavi alergije na kikiriki te time smanjiti njezin rizik u ranoj životnoj dobi. Na važnost daljnjeg istraživanja upućuje i dr. Sicherer, „Naše istraživanje je važan korak naprijed u otkrivanju preventivnih mjera koje bi mogle značajno pomoći u smanjenju postotka ljudi oboljelih od ove alergije."  

 

Izvor: Biologynews.net

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?