| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 21.11.2010 08:11:59

Kornjača jede plastičnu vrećicu (foto: Flickr)U vremenu vrtoglavih sniženja i sve bliže blagdanske potrošačke euforije, prije nego što se odlučite poći u tu neizbježnu kupovinu, oboružajte se strpljenjem, ali i platnenim vrećicama, jer sljedeća informacija je poražavajuća - Jadransko dno, umjesto koralja i algi, sve više prekrivaju platične vrećice.


U znanstvenom časopisu Marine Pollution Bulletin objavljen je prvi znanstveni rad hrvatskih biologa sa Sveučilišta u Zagrebu o problemu čvrstog otpada u Jadranskom moru. Iako nije posve poznato na koji način otpad utječe na morske organizme, znanstvenici upozoravaju kako su mnogi morski organizmi, od beskralježnjaka do velikih sisavaca, u velikoj egzistencijalnoj opasnosti od slučajne konzumacije plastičnog otpada. Ovakva pojava negativno utječe na njihovo sveopće zdravlje, slabeći njihov organizam, od čega naposljetku umiru neprirodnom smrću.

Među najugroženijim ljepoticama Jadrana je i naša glavata želva ( Caretta caretta ), poznati svejed koji često obitava u plićim vodama Jadrana hraneći se bentičkim životinjama, odnosno životinjama koje žive na morskome dnu. Rujući po dnu dolaze u kontakt s otpadom koji se, nakon refleksnog gutanja, taloži u njihovom probavnom sustavu uzrokujući brojne smetnje. Za neke od istraživanih želvi ovakav plastični zalogaj je bio ujedno i posljednji. U probavilu mrtvih želvi, pronađenih nasukanih na obali ili slučajno ulovljenih u riblje mreže, najčešći otpad je bio u obliku plastičnih vrećica, prijanjajućih folija, užadi, stiropora i ribičkih uzica.

Više o ovoj temi pročitajte u intervjuu s Draškom Holcerom, predsjednikom Plavog svijeta.

Alarmantni statistički podaci istraživanja u Jadranu

Čak u jednoj od tri glavate želve pronađen je plastični otpad. Od ukupno 54 istraživane želve, trećina životinja je imala plastični otpad u probavilu među kojima je jedna jedinka sadržavala iznenađujućih 15 komada plastičnog otpada sveukupne mase 0,71 gram. S obzirom da je za glavatu želvu dovoljno nekoliko grama plastičnog otpada kako bi onemogućilo probavu hrane, ovoj želvi, sa čak 15 komada plastike u probavilu, ono je bilo gotovo u potpunosti ispunjeno otpadom te biolozi smatraju da je „vrlo vjerojatno prouzrokovalo smrt ove životinje".     Ronilac (foto: Flickr)

Glavate želve su oportunističke životinje i pojest će gotovo sve što im se nađe na putu. U ranoj životnoj dobi prelaze na ishranu bentičkim organizmima u plićem dijelu sjevernog Jadrana, gdje im ujedno odgovaraju i temperature mora. Južni dio Jadrana je također važan za njihov daljni razvoj u pelagičke organizme (životinje otvorenog mora).

„Važno je znati što više o Jadranskome moru kako bismo u njemu mogli zaštitili glavate želve", objašnjava Romana Gračan, suradnica u objavljenom znanstvenom radu. Zaštita glavatih želvi otežana je iz više razloga. Prije svega, Jadran je plitko, poluzatvoreno more s gusto napučenom obalom koja ljeti biva još napučenija zbog dolaska 18 milijuna turista. Jadransko more je jedno od najonečišćenijih mora u Europi, poslije sjeverozapadnog dijela Sredozemnog mora i Keltskoga mora, s visokom koncentracijom otpada na dnu. Naposljetku, uz spori raspad već prisutnog plastičnog otpada te visoko onečišćenje s obale, očekuje se daljnji porast koncentracije otpada u Jadranu.

Tračak nade za glavate želve

Kao što je već spomenuto, ishrana glavatih želvi se većinom sastoji od bentičkih organizama, no kod malih dubina izvor hrane su im obično životinje koje slobodno lebde u stupcu vode. Unatoč tome, preferiraju plića područja koja im pružaju veće količine hrane. Na taj način dolaze u doticaj s nagomilanim čvrstim otpadom koji predstavlja jedan od glavnih problema u zaštiti Jadranskog mora.

Kako je stupanj onečišćenja Jadrana proučavan u zadnjih 30 godina, istraživanja ukazuju na važnost njegove zaštite u odnosu na druga mora Sredozemlja. Hrvatski znanstvenici se nadaju kako će ovim radom dodatno skrenuti pozornost na otvoreno pitanje zaštite flore i faune Jadrana.

Nadamo se, dragi čitatelju/ice, da će ova informacija još jednom potaknuti svakoga od vas da razmisli o upotrebi plastičnih vrećica i drugog potrošnog materijala, kako bi Jadransko plavo more i u budućnosti zadržalo svoju jedinstvenu boju.

 

Izvori: Marine Pollution Bulletin , BBC

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?